Ječam ozimac
| Ječam ozimac | |
|---|---|
 Hordeum vulgare | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Poaceae |
| Tribus: | Triticeae |
| Podtribus: | Hordeinae |
| Rod: | Hordeum |
| Vrsta: | H. vulgare |
| Dvojno ime | |
| Hordeum vulgare L. | |
| Baze podataka | |
Ječam ozimac (obični ječam, jačmen, ozimac, lat. Hordeum vulgare) je jednogodišnja biljka iz porodice trava (Graminae/Poaceae). Jednogodišnja je zeljasta biljka visoka do jedan metar, koja raste po poljima na kojima se sadi. Upotrebljava se u prehrani, kao krmivo i u pivarstvu. Također je ljekovita.
Povijest i rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Ječam se smatra jednom od najstarijih žitarica u Europi. Sijao se još u kameno doba, kultivirao u starom Egiptu, Mezopotamiji i području europskih sojenica. Sumerani su uz uobičajenu primjenu u kuhinji, tu žitaricu koristili kao mjeru i novac, a Vedski tekstovi spominju ječam i rižu kao dva besmrtna nebeska sina. U Babilonu se od njega pravila kaša i pivo, a u Starom vijeku je prženi ječam bio važna živežna namirnica. Zdrava je i jeftina zamjena za kavu, a ječmeni slad je odlična zamjena za šećer.
Ječam je žitarica koja uspijeva u hladnijim krajevima. Koristi se za proizvodnju kruha, slada, piva, viskija,kvasa, kavovina, stočne hrane i dr. i zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica.
H. vulgare se dijeli na pet konvarijeteta[1]:
- dvoredni ječam (Hordeum vulgare convar. distichum), koji najčešće služi za proizvodnju piva;
- višeredni ječam (Hordeum vulgare convar. hexastihum)
- prijelazni ječam (Hordeum vulgare convar. intermedium)
- nepotpuni ječam (Hordeum vulgare convar. deficiens)
- labilni ječam (Hordeum vulgare convar. labile)
Ljekovito djelovanje[uredi | uredi kôd]
U 100 g ječma nalazi se 354 kalorije, obiluje nezasićenim masnim kiselinama (koje smanjuju razine kolesterola u krvi). Sadrži dosta vitamina A, vitamina D, vitamina E, veće količine Vitamina B12 (koji je inače rijedak u biljkama), pantotenske kiseline, a od minerala sadrži kalij, magnezij, cink, željezo, fosfor, kobalt, fluor i jod. Lako je probavljiv i sadrži mnogo topivih vlakana, koja pomažu u zaštiti od raka prostate i dojke.[2]
-
H. vulgare -
H. vulgare subsp. vulgare -
H. vulgare -
H. vulgare subsp. distichum -
H. vulgare subsp. hexastichum -
H. vulgare subsp. vulgare
Sinonimi[uredi | uredi kôd]
Postoje brojni sinonimi među kojima:
- Hordeum sativum Jess.
- Hordeum sativum Pers.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Pinova: Ječam Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2019. (Wayback Machine) pristupljeno 13. srpnja 2019
- ↑ Alternativa Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2021. (Wayback Machine) pristupljeno 13. srpnja 2019
