Hrvatski dom u Splitu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Povijest[uredi VE | uredi]

Ideja o izgradnji „Hrvatskog doma“ pojavila sa 1896.g. sa svrhom da okuplja splitska narodnjačka kulturno-umjetnička i sportska društva (Narodna čitaonica, Slavjanski napredak, Narodna glazba, Dobrovoljni vatrogasci, Muzikalno društvo “Zvonimir” i gimnastičko društvo “Hrvatski sokol”). Narodnjačka su društva u pozadini kulturne i sportske djelatnosti širila preporodne ideje u vrijeme borbe za nacionalnu afirmaciju i sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom, pohrvaćenje splitske općine i rješenje jezičnog pitanja. Nalazi se u ulici koja i danas nosi ime projaktanta Hrvatskog doma.

Projektirao da je Kamilo Tončić pl. Sorinj, a izgrađen je sa svrhom da okuplja splitska narodnjačka kulturno-umjetnička i sportska društva (Narodna čitaonica, Slavjanski napredak, Narodna glazba, Dobrovoljni vatrogasci, Muzikalno društvo “Zvonimir” i “Hrvatski sokol”).

Na prijelazu stoljeća umjetnici koji su uzdizali kulturni i umjetnički život Splita ujedini li su se u nacionalnim stranačkim krugovima, izveli ga iz provincijskog konteksta i stavili ga rame uz rame s europskim prijestolnicama. Dizajn građevine izrađen u duhu arhitekture Art Nouveau potpisuje Kamilo Tončić pl. Sorinj 1906. godine i izazvao je različite reakcije javnosti. No, Hrvatski je dom ipak izgrađen prema Tončićevom dizajnu, a otvoren je 1908. Imao je važnu ulogu u glazbenom životu Splita kao mjesto okupljanja glazbenika, kao mjesto održavanja pozornice i koncerta, sve do I. svjetskog rata. Najvažniji događaj u prvoj godini postojanja Hrvatskog doma bila je organizacija Prve dalmatinske izložbe umjetnina na kojoj je potaknuto osnivanje Hrvatskog umjetničkog društva Medulić, a pojavila se i ideja o osnivanju Galerije likovnih umjetnosti. U promijenjenim političkim okolnostima nakon Prvog svjetskog rata, Dom je izgubio prijeratnu ulogu kao bitan faktor u stvaranju glazbenog i umjetničkog života grada. Godine 1929. osnovan je Sokol Kraljevine Jugoslavije, a zabranjena su sva gimnastička društva s nacionalnim nazivima. Hrvatski sokolski savez nije pristupio novoosnovanom Sokolu Kraljevine Jugoslavije – donio je odluku o raspuštanju svih hrvatskih sokolskih društava. Odtada su se sve djelatnosti u Sokolskom domu odvijale u organizaciji i pod patronatom Sokola kao državne organizacije. Najvažniji događaj u radu amaterskih sekcija Sokol bio je osnivanje Sokolskih kazališta lutaka 1933. godine koje je kontinuirano djelovalo sve do 1938. godine, a 1945. u istom je prostoru (a dijelom i s istim glumcima i redateljem) osnovano Kazalište lutaka »Pionir«. Nakon Drugog svjetskog rata, nekadašnja hrvatska, a kasnije kuća Sokol preimenovan je u Omladinski dom, dok su uz Gradsko kazalište lutaka Split, prostorima Doma dodijeljene različite sportske organizacije. Nije poznato što se sve zbivalo u zgradi Sokolskoga doma početkom i tijekom Drugog svjetskog rata, osim činjenice da je 1942. godine uništena izvorna secesijska dekoracija pročelja i interijera.

Svečana dvorana Hrvatskog doma u Splitu.jpeg

Reprezentativna zgrada Hrvatskog doma u Art Nouveauu, dizajnirana u duhu Wagnerove škole i njenih ranijih djela, originalno je djelo zrelog arhitekta u kojem uz odjek klasicističke tradicije može biti i arhitektura modernog doba osjetila. No, ne samo njegov Art Nouveau idiom daje posebnu baštinsku vrijednost Hrvatskom domu, već i događaji i ličnosti povezane s njim, čija važnost u povijesti grada Splita i hrvatskoj umjetnosti nadmašuje značaj same zgrade.


2005.g., u mandatu gradonačelnika Zvonimira Puljića, pokrenuta je inicijativa da se Hrvatskom domu vrati izvorni izgled, te su angažirane tri kulturnjakinje – Zdenka Mišura, tadašnja ravnateljica Gradskog kazališta lutaka, članica Orkestra HNK Nada Kuzmić i konzervatorica Sanja Buble – kako bi se koncipirao projektni program obnove zgrade uz osuvremenjivanje sadržaja. Restauracija je započela 2017.g., a 2019.g. je završena fasada.