Humačka ploča

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Humačka ploča

Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.[1] Bila je do 1958. uzidana u pročelje franjevačkog samostana na Humcu pored Ljubuškog u Hercegovini, a čuva se u muzeju humačkog franjevačkog samostana. Ploča je je duga 68 cm, široka 59 cm, debela 15 cm i teška 124 kg. Natpis ima 80 slova u 25 riječi. Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesan spiralno u tri reda u obliku čeverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara.

Transkripcija, transliteracija i suvremeni prijevod[uredi VE | uredi]

Transkribirani tekst Humačke ploče izgleda ovako:

†уимeоцаис׀׀наистагo׀׀дха.ceцкиа׀׀гламила׀׀азидаǫукъ׀׀рсмиръ׀׀синъбрe׀׀тъжупи׀׀вруцъ׀׀ижна׀׀eгап׀׀ица׀׀

Transliterirani tekst, dopunjen ispuštenim slovima, izgleda ovako:

† u ime otъca i sina i svetago duha. se jestъ crъki arhanđela mihovila a zida jǫ u kъrsmirъ sinъ bretъ župi vrulъcъ i žena jega pavica

Tekst Humačke ploče u suvremenom prijevodu može se razumjeti ovako:

† U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ovo je crkva arhanđela Mihovila, a zida ju Krsmir, sin Bretov, župi Vruljac, i žena njegova Pavica.[2]

Mnogi znanstvenici su pokušali objasniti natpis, ali on je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrđena, posebice ime župe. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili Krešimir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. Slično je i s imenom oca, a najveća enigma jest ime župe, koja se tumači najčešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumačenja.

I sam smještaj crkve Sv.Mihovila, koja se spominje u tekstu, je nepoznanica, njeni ostaci nisu pronađeni. Njen smještaj se pretpostavlja jednom pretpostavkom. Prilikom štovanja Sv. Mihovila, koji je ratnički svetac, crkve se obično grade na uzvisinama. Najbliža pogodna uzvisina je upravo Humac.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Humačka ploča - autor: Milan Nosić, 2001., ISBN 10: 9536050331
  1. Marinka Šimić, JEZIK I GRAFIJA BOSANSKO-HUMSKIH NATPISA, FILOLOGIJA 62, Zagreb, 2014., str. 203.-219.
  2. Portal HKV, Milan Nosić: Humačka ploča [1]