Irinej (patrijarh srpski)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Irinej

Patrijarh srpski Irinej (selo Vidova kod Čačka, 28. kolovoza 1930; građanskim imenom Miroslav Gavrilović), 45. je vrhovni poglavar Srpske pravoslavne Crkve i episkop Niški.

Titula patrijarha glasi: arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski Irinej.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je 1930. godine u selu Vidova kod Čačka kao Miroslav Gavrilović. Završio je osnovnu školu u rodnom selu, gimnaziju u Čačku, bogosloviju u Prizrenu 1951. godine, a zatim Bogoslovski fakultet Sveučilišta u Beogradu. Zamonašen je u manastiru Rakovici 1959. godine. Zaredio ga je tadašnji German (patrijarh srpski), koji ga je rukopoložio u čin jerođakona i jeromonaha, 24. i 27. listopada 1959. godine.

Bio je profesor Prizrenske Bogoslovije 1959-1968. godine. Završio je postdiplomske studije u Ateni, gdje je otišao školske 1962/63. godine. Poslije toga je bio postavljen za upravitelja monaške škole u Ostrogu. Ponovo je bio profesor i rektor bogoslovije u Prizrenu 1971.-1974. godine.

Svibnja 1974. izabran je za episkopa Moravičkog, vikara patrijarha Germana. Za episkopa Niškog izabran je na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora 21-28 svibnja 1975. godine. Na tron episkopa niške eparhije ustoličen je u Sabornoj crkvi u Nišu 15. lipnja 1975. godine.

Bio je više puta član Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne Crkve.

Dana 22. siječnja 2010. godine odlukom Izbornog sabora Srpske pravoslavne Crkve izabran za patrijarha.

Kontroverze[uredi VE | uredi]

U procesu kanonizacije Alojzije Stepinca, oštro se zalagao za prekid kanonizacije nazivajući ga "ustaški vikarom", zajedno sa predsjednikom Tomislavom Nkolićem i predsjednikom vlade Aleksandrom Vučićem. U svoja dva pisma papi Franji, negirao je dokazane povijesne činjenice, prema kojima je Stepinac spašavao Srbe i Židove tijekom Drugog svjetskog rata. Također, nazvao ga je nacističkim suradnikom koji "nije učinio ništa da zaštiti srpski narod u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj." Nitko od članova Srpske pravoslavne crkve nije osudio njegovo iskrivljavanje povijesti, dapače, svi mediji u Srbiji su ga pohvalili i ohrabrili u tome.[1]

U svojoj božićnoj poslanici u siječnju 2017. godine pozvao je na život u međusobnoj bratskoj ljubavi i pozvao na ekumenizam, ali istovremeno poručio je i Dok je Srba, bit će i Kosova!, negirajući time kosovsku neovisnost i državni integritet. U nastavku je nacionalistički izjavio Kosovo je duša Srbinova!, i Zato će Kosovo i Metohija biti i ostati naša zemlja, jer su tu naša Golgota i naš Jeruzalem! U poslanici je pozvao na molitvu za ujedinjene Srbije, misleći na ostvarenje Velike Srbije, zbog čega su ga hvalili svi srpski mediji, dok međunarodna zajednica nije reagirala.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Naslovi.net, RTRS: Patrijarh Irinej Pisao Papi Francisku: Prekinite proces kanonizacije Stepinca – on je podržavao Ustaše!, 4. siječnja 2016. (pristupljeno 4. siječnja 2016.)
  2. Večernji list, HINA: Patrijarh Irinej pozvao na život u bratskoj ljubavi i poručio: "Dok je Srba, bit će i Kosova! Tu je naša Golgota i naš Jeruzalem", 3. siječnja 2016. (pristupljeno 3. siječnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Prethodi: vikarni episkop Moravički
19741975
Slijedi:
Lavrentije Trifunović Jefrem Milutinović
Prethodi: episkop Niški
19752011
Slijedi:
Jovan Ilić Jovan Purić
Prethodi: patrijarh srpski
2010
Slijedi:
Pavle -