Ivan VIII. Drašković
| Ivan VIII. Drašković | |
|---|---|
| grof trakošćanski | |
 | |
| Puno ime | Ivan Nepomuk |
| Rođenje | 1740. |
| Smrt | 21. veljače 1787. (46–47 god.) Varaždin, Hrvatska |
| Plemićka kuća/obitelj | Drašković Trakošćanski |
| Djeca | Janko Juraj V. |
| Otac | Josip Kazimir |
Ivan Nepomuk Drašković, grof trakošćanski (mađa. János Gróf Draskovich de Trakostyán; njem. Johann Graf Draskovich von Trakostyan; ?, 1740. — Varaždin, 21. veljače 1787.), hrvatski plemić i pukovnik iz plemićke obitelji Draškovića Trakošćanskih, aktivan u drugoj polovici 18. stoljeća. Istaknuo se u Sedmogodišnjem ratu i Ratu za bavarsko nasljeđe. Najzaslužniji je za pojavu organiziranoga slobodnog zidarstva u Hrvatskoj.
Grof Drašković je potjecao iz plemićke loze Draškovića Trakošćanskih koja je stoljećima sudjelovala u političkom i vojnome životu Hrvatske i Ugarske, obilježena dugom tradicijom službe u državnim i vojnim dužnostima. Rođen je kao sin generala Josipa Kazimira Draškovića,[1] poznatog vojnog zapovjednika u službi Habsburške Monarhije, čija je obitelj posjedovala značajne posjede i utjecajna vlastelinstva u Hrvatskoj poput Brezovice, Rečice i Steničnjaka. Majka mu je bila barunica Suzana Malatinski (Malatinszky de Alsómalatina et Rimabrézó).[1][2] Unuk je hrvatskog bana grofa Ivana V. Draškovića.
Nakon vojne naobrazbe sudjelovao je kao časnik u Sedmogodišnjem ratu (1756. – 1763.), u kojem je ranjen i zarobljen u Augsburgu, a nakon oslobođenja nastavio je služiti u austrijskoj vojsci i obnašao dužnosti zapovjednika postrojbi u Glini i pokrajini Transilvaniji.[2][3]
Kao najstariji sin naslijedio je 1766. obiteljske posjede u Rečici, Steničnjaku, Brezovici i kuću u Zagrebu, imovinu koja je bila u znatnom dugu.[2]
Tijekom svoje karijere obnašao je i civilne dužnosti, uključujući dužnost komornika i u nekom razdoblju i veliki župan Križevačke županije, a bio je reaktiviran u čin pukovnika 1779. nakon sudjelovanja u Ratu za bavarsko nasljeđe 1778. – 1779. prije nego što se 1783. u potpunosti povukao iz vojne službe.[2][3]
U posljednjim godinama života posvetio se upravi i unapređenju svojih posjeda, posebice imanja u Brezovici te sudjelovanju u društvenim i humanitarnim aktivnostima plemićkog i kulturnog života Hrvatske. Grof Drašković je umro u Varaždinu 21. veljače 1787. godine.[2][3]
Ivan grof Drašković smatra se utemeljiteljem i ključnim organizatorom slobodnog zidarstva na hrvatskom prostoru u drugoj polovini 18. stoljeća. Sa slobodnim zidarstvom upoznao se tijekom Sedmogodišnjeg rata, za vrijeme zatočeništva u Augsburgu, gdje je djelovala Loža "Savršeni savez" (Loge La Parfaite Union), unutar tada raširenog sustava Striktne opservancije.[3]
Po povratku u Hrvatsku sudjelovao je u osnivanju Lože "Ratno prijateljstvo" u Glini 1764. godine, prve dokumentirane lože slobodnih zidara na hrvatskom tlu.[4] Nakon što je 1768. preuzeo dužnost njezinog starješine, započeo je sustavno organiziranje slobodnog zidarstva, usmjereno prema stvaranju trajne i autonomne strukture.[3][5][6][7][8]
Godine 1773. osnovao je Ložu "Prudentia" u Zagrebu,[4] a istodobno su, uz njegovo poticanje, osnovane lože u Osijeku, Križevcima i Varaždinu. Time je stvorena mreža loža koja je omogućila institucionalno povezivanje hrvatsko-ugarskog slobodnog zidarstva. Presudan trenutak predstavlja konvent u Brezovici 22. listopada 1775., na kojemu je, zajedno s grofom Stjepanom Niczkyjem, utemeljio prvu Veliku ložu Hrvatske i Ugarske koja je radila po svojem neovisnom sustavu poznatom kao Draškovićeva opservancija.[3][6][7][8]
Draškovićeva opservancija bila je prvi autonomni slobodnozidarski sustav na području Habsburške Monarhije, neovisan o stranim jurisdikcijama. Drašković je postao njezin prvi veliki majstor te je na toj dužnosti ostao do 1784. godine.[2] Tijekom toga razdoblja proveo je standardizaciju rituala, uspostavio upravna tijela (stožere), otvorio nove lože te vodio opsežne pregovore s europskim velikim ložama radi međunarodnog priznanja sustava.[7]
U njegovu slobodnozidarskom djelovanju osobit je naglasak stavljen na slobodu, neovisnost, moralnu odgovornost, obrazovanje i jednakost među članovima, bez obzira na društveni položaj. Iako sustav nije stekao trajno međunarodno priznanje te je, nakon Draškovićeva povlačenja i smrti 1787., postupno prestao djelovati, njegova je uloga u oblikovanju ranog slobodnog zidarstva u Hrvatskoj bila presudna.[7][8]
Uz Ivana grofa Draškovića, slobodni zidari bili su i njegov otac Josip Kazimir, dvojica mlađe braće Franjo Ksaver i Josip kao i dvojica sinova Janko i Juraj.[3]
Oženio je Eleonoru Felicitu Malatinski s kojom je imao dvoje djece:[1]
- Janko Drašković (1770. – 1856.), grof, narodni preporoditelj
- Juraj V. Drašković (1773. – 1849.), grof, kulturni djelatnik
- 1 2 3 GR Ivan VIII Kazimir Draskovich de Trakostjan (1746 - 1787). geni.com (engleski). Pristupljeno 30. prosinca 2025.
- 1 2 3 4 5 6 Švab, Mladen. 1993. Drašković, Ivan VIII. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. hbl.lzmk.hr. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
- 1 2 3 4 5 6 7 Šömen, Branko. 2025. Tajni majstori ljepote – 101 slobodni zidar koji je mijenjao Hrvatsku. Fraktura. Zagreb. str. 65–67. ISBN 978-953-358-854-4
- 1 2 Marković, Krešimir. 5. studenoga 2023. Priča o loži masonskoj loži "Prudentia" gdje se planirala revolucija po uzoru na Francusku. Blaga i misterije. Pristupljeno 28. rujna 2025.
- ↑ Abafi, Lajos. 1890. Geschichte der Freimaurerei in Oesterreich-Ungarn (njemački). Samizdat. str. 245–264, 284–367
- 1 2 Prelog, Milan. 1929. Istorija slobodnog zidarstva. Tiskara C. Albrecht. Zagreb. str. 131–135
- 1 2 3 4 Marković, Krešimir. 27. rujna 2022. Prvi masoni na području Hrvatske: osnivanje loža bilo je istovremeno s pokretom u cijeloj Europi. blagamisterije.com. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
- 1 2 3 Rašović, Renata. 17. veljače 2020. Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr. Pristupljeno 30. prosinca 2025.
- Mužić, Ivan. 2001. Masonstvo u Hrvata. VI. izdanje. Laus. Split. ISBN 953-190-098-1CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
- Šömen, Branko. 2012. Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj. Profil. Zagreb. ISBN 9789533131627CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)