Prijeđi na sadržaj

Ivaniš Korvin

Izvor: Wikipedija
Ivaniš Korvin u dječačkoj dobi (1486.)

Ivaniš Korvin (Wroclaw, 2. travnja 1473.Krapina, 12. listopada 1504.), ugarski velikaš, slavonski herceg (1490. – 1494.) i hrvatski ban ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski") 1495.1498. i 1499. – 1504.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Bio je izvanbračni sin ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina († 1490.).[1] Budući da njegov otac nije imao zakonitog nasljednika, nastojao je Ivanišu osigurati hrvatsko-ugarsko prijestolje te mu je poklonio brojne zemlje u Hrvatskoj, Austriji i Šleskoj, a velikaše je pismeno obvezao da ga priznaju za kralja nakon njegove smrti.[2] Ipak, nakon kraljeve smrti, velikaši su za novog kralja izabrali češkog kralja Vladislava II. Jagelovića (1490. – 1516.), a Ivaniš se morao zadovoljiti naslovima slavonskog hercega i hrvatsko-dalmatinskog bana, a bila mu je obećana i krunidba za bosanskog kralja, do koje nikad nije došlo.

Početkom 1496. godine vratio se u Hrvatsku i vjenčao s Beatricom Frankopan (1480. – 1510.), kćerkom kneza Bernardina Frankopana († 1529.) te ponovno preuzeo hercešku upravu.[3] Stolovao je u gradu Bihaću na Uni, a kasnije u Krapini u Hrvatskom zagorju. Glavni mu je zadatak bila obrana hrvatske zemlje od neprestanih osmanskih napada.

Imreu Töröku iz Enjinga dao je 16. kolovoza 1502. pred zagrebačkim Kaptolom u zalog utvrdu (castrum) Zabathku (Suboticu) i istoimeni grad (oppidum).[4] Iznos zaloga bio je 10 tisuća forinta. Osim utvrde i grada Zabathke, u zalog mu je dao trgovišta Madaraš, Tavankut, Verušić i Sebešić.[4]

Umro je mlad 1504. godine od groznice, kao posljedice stalnih borbi s Turcima. Pokopan je u pavlinskoj crkvi u Lepoglavi.

Nakon njegove smrti Beatrica nasljeđuje najveći dio muževih posjeda, čuvajući ih za malodobnu djecu, kćer Elizabetu (1496. ili 1497.) i sina Krstu (1499.). Međutim, i oboje njegove djece uskoro umire, još u dječjoj dobi.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 243.
  2. Tomorad, Mladen, Vanjska politka Matijaša Korvina od 1464. do 1490.
  3. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 246.
  4. a b Radio Subotica na hrvatskom. Na današnji dan. Priredio: Lazar Merković

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio,

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Banovanje Ivana Korvina
R. Horvat, Povijest Hrvatske I.


Nedovršeni članak Ivaniš Korvin koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.