Prijeđi na sadržaj

Ivica Matičević

Izvor: Wikipedija
Ivica Matičević
Rođenje12. ožujka 1966.
Slavonski Brod
Zanimanjeknjiževni kritičar, povjesničar književnosti, urednik
NacionalnostHrvat
Književne vrsteknjiževna kritika, povijest književnosti
Temehrvatski književni ekspresionizam, povijest hrvatske književne kritike, književnost za NDH, suvremena hrvatska proza
Portal o životopisima

Ivica Matičević (Slavonski Brod, 12. ožujka 1966.), hrvatski književni povjesničar, književni kritičar, komparatist i novinski urednik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Završio je osnovnu školu u Slavonskom Brodu i brodsku gimnaziju, diplomirao 1992. komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1992. zaposlen je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazalište i glazbe HAZU u Zagrebu, u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti.[1] Magistrirao je s temom Biblijski predložak u drami hrvatske avangarde 1996., a doktorirao 2007. s temom Književna kritika za Nezavisne Države Hrvatske na istome fakultetu.[1] Od 2011. do 2017. držao je kolegije na Poslijediplomskom doktorskom studiju pri Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2022. drži radionice na PDDS-u, smjer književnost, na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Od 1999. zamjenik urednika, a 2002. – 2008. glavni urednik Vijenca. Tijekom 2008. i 2009. bio je izvršni urednik Biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Član je Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika od 2014.[2] u više mandata, predsjednik Odbora Fonda Miroslav Krleža (od 2021. do danas[3]). Urednik je Male knjižnice DHK u kojoj je uredio preko stotinu beletrističkih naslova u svim žanrovima.

Objavio je više samostalnih autorskih knjiga i priredio je više desetaka izabranih djela hrvatskih i europskih pisaca 20. stoljeća te objavio preko stotinu znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i inozemnoj periodici i zbornicama radova. Sudjelovao je referatima na većem broju hrvatskih i međunarodnih znanstvenih skupova i simpozija.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Autorske knjige:[4][2]

  • Raspeti Juda. Pristup biblijskom predlošku u drami hrvatske avangarde, Matica hrvatska, Zagreb 1996.
  • Leksikon hrvatske književnosti (u suautorstvu s L. Čale Feldman, D. Dudom i V. Bogišićem), Naklada Naprijed, Zagreb 1998.
  • Baklje u arhivima. Rasprave o hrvatskoj književnosti, Znanje, Zagreb 2004.
  • Prostor slobode. Književna kritika u zagrebačkoj periodici od 1941. do 1945, Matica hrvatska, Zagreb 2007.
  • Gorenje naroda. (Feljtoni), Ex libris, Zagreb 2008.
  • Od estetike do ideologije. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti, Ex libris, Zagreb 2013.
  • Mjera za priču. Književno-kritički ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Ex libris, Zagreb, 2015.
  • Trijumf duše. Knjiga o Josipu Kosoru. Ex libris, Zagreb 2018.
  • Priča prati hrabre. Pogled u noviju hrvatsku prozu. Leykam International, Zagreb, 2024.[5]

Priređene knjige (izbor):

  • Hrvatske bajke i basne. Antologija. Alfa, Zagreb 1997, 2001.
  • Tito Strozzi, Roman i drame. Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1998.
  • Osijek 1999. Dossier. Matica hrvatska, Zagreb 2006.
  • Ulderiko Donadini, Lude priče. Matica hrvatska, Zagreb 2008.
  • Josip Kosor, Požar strasti. Matica hrvatska, Zagreb 2008.
  • Hrvatska književna avangarda. Programski tekstovi. Matica hrvatska, Zagreb 2008.
  • Milan Begović, Myrrha. Amerikanska jahta u splitskoj luci, Ex libris, Zagreb 2010.
  • Djela Josipa Kosora, knj. I-XII, Ex libris, Zagreb 2011-2017.
  • Biblija u drami hrvatskoga ekspresionizma, sv. 1-2, Ex libris, Zagreb 2014.
  • Odlazak u noć. Jednočinke i kratke drame njemačkoga ekspresionizma, Ex libris, Zagreb 2015.
  • Georg Kaiser, Građani Calaisa, Ex libris, Zagreb 2017.
  • Georg Kaiser, Od jutra do ponoći, Ex libris, Zagreb 2017.
  • Ernst Toller, Preobrazba, Ex libris, Zagreb 2018.
  • Ernst Toller, Masa-čovjek, Ex libris, Zagreb 2018.
  • Josip Kosor, Moj prijatelj Stefan Zweig. Nepoznata pisma Josipa Kosora Stefanu Zweigu/Mein Freund Stefan Zweig. Unbekannte Briefe Josip Kosors an Stefan Zweig, Matica hrvatska, Zagreb 2022.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Matičević Ivica. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  2. a b Ivica Matičević. dhk.hr. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  3. Održana konstituirajuća sjednica Odbora Fonda Miroslav Krleža u novom sazivu. dhk.hr. Pristupljeno 11. svibnja 2024.
  4. Ivica Matičević. Matica hrvatska. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  5. Ivica Matičević. dhk.hr. Pristupljeno 23. svibnja 2024.