Nagrada HAZU

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nagrada HAZU

Nagrada HAZU je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za doprinos u znanosti i umjetnosti u raznim područjima istraživanja i umjetničkoga rada.

Utemeljenje nagrade[uredi VE | uredi]

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) čelna je hrvatska akademija, utemeljena 29. travnja 1861. godine (kao JAZU, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti), govorom koji je biskup Josip Juraj Strossmayer održao u Hrvatskome saboru i kojim su postavljeni pravni temelji za osnivanje Akademije.

Akademija je 1994. godine na izvanrednom zasjedanju skupštine utemeljila Zakladu Hrvatske akademije, donijela Odluku o osnutku i dodjeli nagrade te utvrdila Dan Hrvatske Akademije (Ljetopis HAZU, 1995.). Tom prigodom predsjednik Ivan Supek podsjetio je na njezino utemeljenje (Ljetopis HAZU, 1995: 63-66): „Na današnji dan 29. travnja 1861. bosanski-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer predložio je Hrvatskom saboru osnutak Akademije znanosti i umjetnosti, nakon stoje već prethodne godine položio glavnicu od 60.000 forinti za njezin rad. Taj je prijedlog Sabor prihvatio klicanjem, a to oduševljenje se proširilo na cijelu Hrvatsku. Sam Zagreb je preko noći slavio osnivanje Akademije iščekujući da će to biti svjetionik narodu u lutanjima i pomrčinama. Na istom zasjedanju Hrvatskog sabora izabran je i odbor koji je trebao izraditi smjernice i Statut Akademije. Taj je posao pod vodstvom Franje Račkoga bio do ljeta dovršen, kad je Sabor prihvatio Statut Akademije... U osnivačkoj besjedi đakovački je biskup postavio bit Akademije: hrvatska povijest, jezikoslovlje, književnost, prirodoslovlje, pravo. Kad se i letimično pregleda što je sve Akademija objavila od istraživanja prošlosti, jezika, prava i prirode, tad se smije zaključiti da bez tog velikog napora ne bi znanosti i umjetnosti dostigle onu razinu kakvom se danas ponosimo kao dio kulturne Europe. Ako su historiografija i jezikoslovlje više pružali ticala prema istoku i jugu, fizika, kemija, geologija, biologija i matematika rasle su s naglim napretkom na zapadu, a u uskoj suradnji Sveučilišta i Akademije. Većina članova Akademije bili su i sveučilišni profesori. To zajedništvo dviju najviših hrvatskih ustanova vodilo je Strossmayera u govoru na Saboru kad se jednako tako zalagao za moderno sveučilište... Hrvatska akademija kao najviša umjetnička i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovala je Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i druge akademije u svijetu, a da ne moramo odmah misliti na Švedsku akademiju koja dodjeljuje Nobelove nagrade. Akademija se zasad ograničava podjelom plaketa za priznavanje znanstvenih i umjetničkih djela stvorenih u Hrvatskoj, ali se nadamo da će s vremenom tome pridoći i novčani prilog. Dan 29. travnja 1861. nismo mogli dostojnije proslaviti negoli da predamo nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pregaocima koji su to zaslužili svojim znanstvenim ili umjetničkim djelom“.

Glumac Tomislav Rališ pročitao je čuvene riječi osnivatelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera utemeljenje (Ljetopis HAZU, 1995: 67): „Danas se vojuje više i odlučuje oružjem duha nego oružjem materijalnim. Zaman nam najznamenitiji položaj, zaman najplemenitije zadaće, ako nam umnih i moralnih sila uzmanjka, bez kojih sve blago neba i zemlje ništa ne prudi, jerbo je um, koji blago materijalno oživljuje, ravna i na korist obraća.“


Odbor za nagrade[uredi VE | uredi]

Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na svojem zasjedanju 27. lipnja 1993. donijela je:

  1. Odluku o osnutku i dodjeli nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za znanstvena i umjetnička dostignuća i
  2. Pravilnik o radu Odbora za nagrade u postupku dodjeljivanja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti[uredi VE | uredi]

Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU za različita područja znanstvenog i umjetničkog djelovanja, tako i za „najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti“. Nagrada se sastoji od plakete i povelje o dodjeli nagrade. Postupak nominiranja započinje raspisivanjem javnog natječaja Odbora za nagrade HAZU-a.

Pregled dobitnika nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za razdoblje od 1994. do 2011.[uredi VE | uredi]

Nagrada HAZU

Područje društvenih znanosti[uredi VE | uredi]

  • 1993. prof.dr. sc. Ljerka Schiffler-Premec
  • 1994. prof. dr. sc. Adalbert Rebić
  • 1995. dr. sc. Ivan Vajić
  • 1996. /
  • 1997. prof. dr. sc. Branko Dubravica
  • 1998. prof. dr. sc. Božidar Jelčić
  • 1999. prof. dr. Nikola Gavella, doc. dr. Tatjana Josipović, doc. dr. Igor Gliha, prof. dr. Vlado Belaj, prof. dr. Zlatan Stipković
  • 2000. dr. sc. Katarina Prpić, dr. sc. Branko Golub, dr. sc. Drago Čengić, mr. sc. Branimir Krištofić
  • 2001. /
  • 2002. /
  • 2003. prof. dr. sc. Jakša Barbić
  • 2004./
  • 2005. dr. sc. Stjepan Čošić i dr. sc. Nenad Vekarić
  • 2006. prof. dr. sc. Ivo Grabovac
  • 2007. prof. dr. sc. Stjenko Vranjican i dr. sc. Neven Jovanović
  • 2008. /
  • 2009. dr. sc. Zdenka Janeković Römer
  • 2010. /

Područje prirodnih znanosti i matematike[uredi VE | uredi]

  • 1993. dr. sc. Ante Ljubičić
  • 1994. prof. dr. Nikola Cindro i dr.sc. Bene Nižić
  • 1995. dr. sc. Leo Klasinc, prof. dr. sc. Vitomir Šunjić, prof. dr. sc. Boris Šinkovec, dr. sc. Vera Gamulin i dr. Werner E. G. Műller
  • 1996. dr. sc. Nenad Raos
  • 1997. dr. sc. Biserka Kojić-Prodić, prof. dr. sc. Dražena Papeš i doc. dr. sc. Jasna Puizina
  • 1998. prof. dr. Mercedes Wrischer i dr. sc. Nikola Ljubešić i prof. dr. sc. Nikola Kallay
  • 1999. prof. dr. Zorica Veksli i prof. dr. Mladen Juračić
  • 2000. prof. dr. sc. Mirko Primc i dr. sc. Josip Balabanić
  • 2001. prof. dr. Julijo Martinčić i zajednički prof. dr. Slobodoan Brant i prof. dr. Dario Vretenar
  • 2002. dr. sc. Mladen Žinić i prof. dr. sc. Zlatan Bajraktarević
  • 2003. prof. dr. sc. Andrej Dujella i prof. dr. sc. Damir Viličić
  • 2004. prof. dr. sc. Ivan Bašić i grupa suradnika: dr. sc. Krešo Kadija, dr. sc. Tomislav Antičić i mr. sc. Tatjana Šuša
  • 2005. dr. sc. Svetozar Musić i dr. sc. Ivo Velić
  • 2006. prof. dr. Zoran Vondraček, prof. dr. sc. Nada Krstulović i prof. dr. sc. Mladen Šolić
  • 2007. prof. dr. sc. Antun Tonejc i dr. sc. Ivan Sondi
  • 2008. prof. dr. sc. Dubravka Matković-Čalogović i prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček
  • 2009. prof. dr. sc. Hrvoje Šikić i dr. sc. Mirko Orlić
  • 2010. prof. dr. sc. Anđelka Tonejc i prof. dr. sc. Nikola Mirošević

Područje medicinskih znanosti[uredi VE | uredi]

  • 1993. dr. sc. Radan Spaventi, dr. sc. Sanja Kapitanović i prof. dr. sc. Asim Kurjak
  • 1994. dr. sc. Sabina Rabatić, dr. med. Alenka Gagro i dr. sc. Igor Auer
  • 1995. dr. sc. Ljiljana Pinter i dr. sc. Pero Lučin
  • 1996. prof. dr. sc. Zvonko Kusić
  • 1997. prof. dr. sc. Danijel Rukavina i skupina suradnika Istraživačkog instituta Plive d.d., i to: Slobodan Đokić, Gabrijela Kobrehel, * Gorjana Radobolja-Lazarevski i Zrinka Tamburašev za otkriće novog antibiotika azitoromicina
  • 1998. prof. dr.sc. Maria Stefanija Antica
  • 1999. prof. dr. Antun Tucak
  • 2000. prof. dr. sc. Branko Vitale
  • 2001. dr. sc. Alemka Markotić
  • 2002. prof. dr. sc. Stipan Jonjić
  • 2003. prof. dr. sc. Željko Dujić
  • 2004. prof. dr. sc. Mirna Šitum
  • 2005. prof. dr. sc. Vladimir Savić
  • 2006. prof. dr. sc. Siniša Volarević
  • 2007. prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak
  • 2008. prof. dr. sc. Goran Šimić
  • 2009. prof. dr. sc. Davor Miličić
  • 2010. prof. dr. sc. Željko Cvetnić

Područje filoloških znanosti[uredi VE | uredi]

  • 1993. /
  • 1994. /
  • 1995. Šime Jurić
  • 1996. /
  • 1997. dr. sc. Dragica Malić
  • 1998. dr. sc. Mario Grčević
  • 1999. prof. dr. Josip Lisac
  • 2000. prof. dr. sc. Darko Novaković
  • 2001. prof. dr. Ranko Matasović
  • 2002. dr. sc. Milan Mihaljević
  • 2003. dr. sc. Nada Vajs
  • 2004. prof. dr. sc. Zef Mirdita
  • 2005. doc. dr. sc. Mira Menac – Mihalić
  • 2006. Amir Kapetanović
  • 2007. prof. dr. sc. Mateo Žagar
  • 2008. prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević
  • 2009. Daniel Bučan
  • 2010. dr. sc. Darija Gabrić-Bagarić

Područje književnosti[uredi VE | uredi]

Područje likovnih umjetnosti[uredi VE | uredi]

Područje glazbenih umjetnosti[uredi VE | uredi]

Područje tehničkih znanosti[uredi VE | uredi]

  • 1993. prof. dr. sc. Vladimir Muljević
  • 1994. dr. sc. Rajko Pfaff i prof. dr. sc. Tugomir Šurina
  • 1995. prof. dr. sc. Roko Cebalo, prof. dr. sc. Hrvoje Babić i prof. dr. sc. Tomislav Kelemen
  • 1996. prof. dr. sc. Dragutin Taboršak, prof. dr. sc. Ante Šantić i prof. dr. sc. Tomislav Lovrić
  • 1997. dr. sc. Danilo Feretić
  • 1998. prof. dr. sc. Stjepan Jecić
  • 1999. prof. dr. sc. Nikola Šerman
  • 2000. prof. dr. sc. Tomislav Filetin
  • 2001. prof. dr. sc. Želimir Sladoljev
  • 2002. prof. dr. sc. Vedran Žanić
  • 2003. prof. dr. sc. Fabijan Radonić
  • 2004. prof. dr. sc. Zijad Haznadar
  • 2005. prof. dr. sc. Jurica Sorić
  • 2006. prof. dr. sc. Branko Novaković
  • 2007. prof. dr. Jasna Prpić Oršić i prof. dr. sc. Većeslav Čorić
  • 2008. prof. dr. sc. Andrej Korbar
  • 2009. prof. dr. sc. Janoš Kodvanj
  • 2010. prof. dr. sc. Josip Brnić
  • 2011.
  • 2012.
  • 2013.
  • 2014.
  • 2015.
  • 2016.
  • 2017. prof. dr. sc. Ivan Petrović

Izvori[uredi VE | uredi]

  • ↑ HRT Nagrade HAZU-a za 2010. godinu', '23. svibnja 2011. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  • ↑ HAZU Dodjelom nagrada za 2011. godinu proslavljen Dan HAZU, 26. travnja 2012. (HINA) (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  • ↑ HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, 26. ožujka 2013. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  • ↑ HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, 26. ožujka 2014. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  • ↑ HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu, 25. ožujka 2015. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  • ↑ HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu, 31. ožujka 2016. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  • ↑ [http://www.umas.unist.hr/uncategorized-hr/nagrada-hazu-za-glazbenu-umjetnost-dr-sc-davorka-radica/ NAGRADA HAZU ZA GLAZBENU UMJETNOST, DR. SC. DAVORKA RADICA], umas.unist.hr, pristupljeno 18. siječnja 2019.
    • Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nagrada_HAZU&oldid=5194702"