Nagrada HAZU

Nagrada HAZU

Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.

Nagradu je moguće osvojiti kao pojedinac ili kao dio nagrađene grupe, primjerice kod suautorstva. Unutar jednog područja moguće je dodijeliti više nagrada.

Utemeljenje nagrade

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) čelna je hrvatska akademija, utemeljena 29. travnja 1861. godine (kao JAZU, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti), govorom koji je biskup Josip Juraj Strossmayer održao u Hrvatskome saboru i kojim su postavljeni pravni temelji za osnivanje Akademije.

Akademija je 1994. godine na izvanrednom zasjedanju skupštine utemeljila Zakladu Hrvatske akademije, donijela Odluku o osnutku i dodjeli nagrade te utvrdila Dan Hrvatske Akademije. Tom prigodom predsjednik Ivan Supek podsjetio je na njezino utemeljenje:

»Na današnji dan 29. travnja 1861. bosanski-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer predložio je Hrvatskom saboru osnutak Akademije znanosti i umjetnosti, nakon stoje već prethodne godine položio glavnicu od 60.000 forinti za njezin rad. Taj je prijedlog Sabor prihvatio klicanjem, a to oduševljenje se proširilo na cijelu Hrvatsku. Sam Zagreb je preko noći slavio osnivanje Akademije iščekujući da će to biti svjetionik narodu u lutanjima i pomrčinama. Na istom zasjedanju Hrvatskog sabora izabran je i odbor koji je trebao izraditi smjernice i Statut Akademije. Taj je posao pod vodstvom Franje Račkoga bio do ljeta dovršen, kad je Sabor prihvatio Statut Akademije... U osnivačkoj besjedi đakovački je biskup postavio bit Akademije: hrvatska povijest, jezikoslovlje, književnost, prirodoslovlje, pravo. Kad se i letimično pregleda što je sve Akademija objavila od istraživanja prošlosti, jezika, prava i prirode, tad se smije zaključiti da bez tog velikog napora ne bi znanosti i umjetnosti dostigle onu razinu kakvom se danas ponosimo kao dio kulturne Europe. Ako su historiografija i jezikoslovlje više pružali ticala prema istoku i jugu, fizika, kemija, geologija, biologija i matematika rasle su s naglim napretkom na zapadu, a u uskoj suradnji Sveučilišta i Akademije. Većina članova Akademije bili su i sveučilišni profesori. To zajedništvo dviju najviših hrvatskih ustanova vodilo je Strossmayera u govoru na Saboru kad se jednako tako zalagao za moderno sveučilište... Hrvatska akademija kao najviša umjetnička i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovala je Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i druge akademije u svijetu, a da ne moramo odmah misliti na Švedsku akademiju koja dodjeljuje Nobelove nagrade. Akademija se zasad ograničava podjelom plaketa za priznavanje znanstvenih i umjetničkih djela stvorenih u Hrvatskoj, ali se nadamo da će s vremenom tome pridoći i novčani prilog. Dan 29. travnja 1861. nismo mogli dostojnije proslaviti negoli da predamo nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pregaocima koji su to zaslužili svojim znanstvenim ili umjetničkim djelom.«

(Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1994., knjiga 99., Zagreb, 1995., str. 63.-66.)

Glumac Tomislav Rališ pročitao je čuvene riječi osnivatelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera:

»Danas se vojuje više i odlučuje oružjem duha nego oružjem materijalnim. Zaman nam najznamenitiji položaj, zaman najplemenitije zadaće, ako nam umnih i moralnih sila uzmanjka, bez kojih sve blago neba i zemlje ništa ne prudi, jerbo je um, koji blago materijalno oživljuje, ravna i na korist obraća.«

(Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1994., knjiga 99., Zagreb, 1995., str. 67.)

Odbor za nagrade

Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na svojem zasjedanju 27. lipnja 1993. donijela je:

1. Odluku o osnutku i dodjeli nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za znanstvena i umjetnička dostignuća i
2. Pravilnik o radu Odbora za nagrade u postupku dodjeljivanja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Vidi također: Dan HAZU

Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU za različita područja znanstvenog i umjetničkog djelovanja, tako i za „najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti“. Nagrada se sastoji od plakete i povelje o dodjeli nagrade. Postupak nominiranja započinje raspisivanjem javnog natječaja Odbora za nagrade HAZU-a.

Pregled dobitnika nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za razdoblje od 1994. do 2020.

Nagrada HAZU

Područje društvenih znanosti

• 1993. prof.dr. sc. Ljerka Schiffler-Premec
• 1994. prof. dr. sc. Adalbert Rebić
• 1995. dr. sc. Ivan Vajić
• 1996. /
• 1997. prof. dr. sc. Branko Dubravica
• 1998. prof. dr. sc. Božidar Jelčić
• 1999. prof. dr. Nikola Gavella, doc. dr. Tatjana Josipović, doc. dr. Igor Gliha, prof. dr. Vlado Belaj, prof. dr. Zlatan Stipković
• 2000. dr. sc. Katarina Prpić, dr. sc. Branko Golub, dr. sc. Drago Čengić, mr. sc. Branimir Krištofić
• 2001. /
• 2002. /
• 2003. prof. dr. sc. Jakša Barbić
• 2004./
• 2005. dr. sc. Stjepan Čošić i dr. sc. Nenad Vekarić
• 2006. prof. dr. sc. Ivo Grabovac
• 2007. prof. dr. Stjenko Vranjican i dr. sc. Neven Jovanović, za knjigu: Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799), svezak 4, objavljena 2007., zajedničko izdanje HAZU, HDA, Pravnog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• 2008. Nagrada nije dodijeljena.
• 2009. dr. sc. Zdenka Janeković Römer za knjigu: Benedikt Kotrulj, Libro del arte dela mercatura. Knjiga o vještini trgovanja, koju je priredila, transkribirala i prevela.
• 2010. Nagrada nije dodijeljena.
• 2011. dr. sc. Hrvoje Gračanin za knjigu "Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća)", Plejada, Zagreb, 2011.
• 2012. dr. sc. Zoran Ladić, za knjigu "Last Will: Passport to Heaven", Srednja Europa, Zagreb, 2012
• 2013. prof. dr. sc. Jasna Omejec, za knjigu "Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava", Strasbourški Acquis, Novi Informator, Zagreb, 2013.
• 2014. dr. sc. Krešimir Kužić, za knjigu "Hrvatska obala u putopisima njemačkih hodočasnika XIV-XVII st." (Književni krug, Split, 2013.).
• 2015. prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, za knjigu "Kalifornijski zapisi oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove" (Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2015.).
• 2016. Nagrada nije dodijeljena. Razred je birao između šest prijedloga. Niti jedan nije dobio dovoljan broj glasova, tako da je na kraju Razred ostao bez svog kandidata.
• 2017. Nagrada nije dodijeljena.
• 2018. Nagrada nije dodijeljena.
• 2019. prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić – za priređivanje knjige "Političke bilješke Ante Trumbića 1930. – 1938." (Hrvatski institut za povijest – Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb-Split 2019., sv. 1. I sv. 2.).
• 2020. prof. dr. sc. Miroslav Akmadža za knjigu Franjo Kuharić: Kardinal i vlast (Profil knjiga, Zagreb, 2020.)
• 2021. dr. sc. Katarina Horvat za knjigu Kućna služinčad u Zagrebu 1880.- 1914. (Srednja Europa d.o.o., Zagreb, 2021.)

Područje prirodnih znanosti i matematike

• 1993. dr. sc. Ante Ljubičić
• 1994. prof. dr. Nikola Cindro i dr.sc. Bene Nižić
• 1995. dr. sc. Leo Klasinc, prof. dr. sc. Vitomir Šunjić, prof. dr. sc. Boris Šinkovec, dr. sc. Vera Gamulin i dr. Werner E. G. Műller
• 1996. dr. sc. Nenad Raos
• 1997. dr. sc. Biserka Kojić-Prodić, prof. dr. sc. Dražena Papeš i doc. dr. sc. Jasna Puizina
• 1998. prof. dr. Mercedes Wrischer i dr. sc. Nikola Ljubešić i prof. dr. sc. Nikola Kallay
• 1999. prof. dr. Zorica Veksli i prof. dr. Mladen Juračić
• 2000. prof. dr. sc. Mirko Primc i dr. sc. Josip Balabanić
• 2001. prof. dr. Julijo Martinčić i zajednički prof. dr. Slobodoan Brant i prof. dr. Dario Vretenar
• 2002. dr. sc. Mladen Žinić i prof. dr. sc. Zlatan Bajraktarević
• 2003. prof. dr. sc. Andrej Dujella i prof. dr. sc. Damir Viličić
• 2004. prof. dr. sc. Ivan Bašić i grupa suradnika: dr. sc. Krešo Kadija, dr. sc. Tomislav Antičić i mr. sc. Tatjana Šuša
• 2005. dr. sc. Svetozar Musić i dr. sc. Ivo Velić
• 2006. prof. dr. Zoran Vondraček, prof. dr. sc. Nada Krstulović i prof. dr. sc. Mladen Šolić
• 2007. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Antun Tonejc, za značajna dostignuća u istraživanju novih slitina, faza, faznih pretvorbi u mikrostrukturama i nanostrukturama uzoraka pripravljenih u posebno ekstremnim uvjetima
2. dr. sc. Ivan Sondi, za područje prirodnih znanosti, polje geologija-oceanologija.

• 2008. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Dubravka Matković-Čalogović, za područje prirodnih znanosti i matematike, polje kemija
2. prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček za uspješan rad u bioinformatici

• 2009. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, za područje prirodnih znanosti i matematike
2. prof. dr. sc. Mirko Orlić, za područje prirodnih znanosti (područje geoznanosti)

• 2010. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Anđelka Tonejc, za područje prirodnih znanosti i matematike, polje fizika, za izvanredna postignuća tijekom posljednjih pet godina, kao i za cijeli znanstveni opus s izrazitim odjekom u međunarodnoj znanstvenoj zajednici
2. prof. dr. sc. Nikola Mirošević, za područje prirodnih znanosti, za znanstveni opus i objavljene knjige u zadnjih pet godina iz područja vinogradarstva i vinarstva

• 2011. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Branko Kovač i prof. dr. sc. Igor Novak za dva znanstvena rada: "Electronic structure of pesticides", i "Electronic structure of herbicides", objavljena 2011. u časopisima "Chemical Physics Letters" i "Journal of Electron Spectroscopy and Related Phenomena"
2. prof. dr. sc. Goran Durn za znanstveni rad "Improvements in Treatment of Waste from Petroleum Industry in Croatia", objavljen u časopisu "Journal of Energy Recources Technology", 2008.

• 2012. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Dražen Adamović, za otkrića novih konformnih ulaganja verteks-algebri i novih serija C2 konačnih verteks-algebri i super-algebri te dobivanje klasifikacije njihovih ireducibilnih reprezentacija, odnosno konstrukciju projektivnih reprezentacija W-algebri, koji su objavljeni u kompleksu znanstvenih radova
2. prof. dr. sc. Jakov Dulčić, za znanstvena otkrića alohtonih vrsta riba i rakova u Jadranskome moru i analize njihova potencijalnog utjecaja na autohtone populacije i na cjelokupni ekosustav Jadranskoga mora, koja su objavljena u knjizi Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora (2011.) te u 12 znanstvenih radova objavljenih u CC časopisima Journal of Applied Ichthyology, Cybium, Crustaceana, Acta Ichtyologica et Piscatoria i Journal of Fish Biology

• 2013. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Amir Hamzić, za značajna znanstvena otkrića u istraživanju fizičkih svojstava oksidnih heterostruktura i spinskoga Hallova efekta u slitinama, koja ukazuju na buduća istraživanja u spintronici s izrazitim potencijalnim primjenama.
2. mr. sc. Vladimir Zebec (u miru), za monografiju "Zbirka Trepča/Stari Trg" (Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.)

• 2014. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Vladislav Tomišić, za izuzetne znanstvene rezultate vezane uz razvoj novih receptora aniona, kationa i neutralnih vrsta te fizikalno-kemijsko istraživanje odgovarajućih reakcija kompleksiranja, s naglaskom na utjecaj otapala, odnosno solvatacije na ravnoteže proučavanih procesa
2. prof. dr. sc. Toni Nikolić, za objavljivanje izuzetno vrijednog dvovolumnog djela "Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta" (Alfa d.d., Zagreb, 2013.).

• 2015. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Eduard Marušić-Paloka, za rad koji daje teorijsko opravdanje matematičkog modela toka kroz tanko područje, a objavljen je u nizu od 11 članaka objavljenih u periodu od zadnjih 5 godina u prestižnim međunarodnim časopisima, od kojih posebno ističemo "Journal of NonNewtonian Fluid Mechanics".
2. dr. sc. Tvrtko Korbar, za rad: "Potential Cretaceous-Paleogene boundary tsunami deposit in the intra-Thetyan Adriatic Carbonate Platform section of Hvar" (Dalmatia, Croatia) – Geological Society of America Bulletin, 127/11-12, 1666-1680.

• 2016. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. dr. sc. Marko Kralj za niz radova koji se mogu objediniti pod nazivom "Istraživanja kemijski i strukturno modificiranog kvazislobodnostojećeg epitaksijskog grafena"
2. dr. sc. Branka Salopek Sondi za niz radova koji se mogu objediniti pod zajedničkim nazivom "Funkcija, regulacija i moguća primjena biljnih bioaktivnih molekula".

• 2017. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. dr. sc. Mira Ristić, za 37 objavljenih originalnih znanstvenih radova u međunarodnim časopisima u posljednjih pet godina, koji predstavljaju zaokruženu cjelinu te se mogu objediniti pod zajedničkim naslovom "Sustavno istraživanje sinteze, mikrostrukture te fizičkih i kemijskih svojstava nanočestica i nanoniti metalnih oksida"
2. prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, za rad "Development of transient carbonate ramps in an evolving foreland basin. Basin research" (DOI:10.1111/bre. 12274)

• 2018. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. prof. dr. sc. Zlatko Drmač, za niz od 10 znanstvenih radova objavljenih u periodu od zadnjih pet godina u međunarodnim časopisima, od kojih posebno ističemo ACM Transactions on Mathematical Software i SIAM Journal on Scientific Computing, povezanih u znanstvenu cjelinu pod nazivom "Razvoj robusnih numeričkih metoda linearne algebre za znanstveno računanje s primjenama u prirodnim i inženjerskim znanostima"
2. dr. sc. Nikola Pernar, za knjigu "Tlo – nastanak, značajke, gospodarenje" (Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 2017.)

• 2019. prof. dr. sc. Vernesa Smolčić – za skup od 6 znanstvenih radova koje je objavila u 2017. godini u posebnom izdanju časopisa Astronomy and Astrophysics, a koji se baziraju na pregledu neba u radio području usmjerenom prema COSMOS polju, pomoću Karl G. Jansky VLA radio teleskopa u Novom Meksiku u SAD-u.

Područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti

• 2020. dr. sc. Ivo Piantanida za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine, objavljeno 2020. u znanstvenom časopisu Chemistry A European Journal.
• 2021. prof. dr. sc. Marcela Hanzer za izuzetne recentne znanstvene doprinose u teoriji reprezentacija klasičnih p-adskih grupa i teoriji automorfnih formi te Langlandsovom programu koji uključuju potpuno određivanje polova degeneriranih Eisensteinovih redova za klasične grupe i one koje dolaze od Jordanovih algebri, potpun i eksplicitan opis theta liftova dualnih parova tipa I klasičnih p-adskih grupa, potpun i eksplicitan opis theta liftova reprezentacija koje imaju Whittakerov model te problema smještavanja reprezentacija s Whittakerovim modelima u standardne module i teoriji R-grupa za etaplektičke grupe; objavljeno u nizu od 6 radova u periodu od 2018. do 2021. u prestižnim međunarodnim časopisima.

Područje prirodnih znanosti

• 2020. Dodijeljene su dvije nagrade:

1. dr. sc. Jadranka Šepić za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina,
2. prof. dr. sc. Ivica Kisić za djelo Antropogena erozija tla (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.) te 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science,

• 2021. dr. sc. Petra Bajo - za znanstvena istraživanja o paleoklimatskim promjenama tijekom prošlosti na temelju geokemijskih značajki siga, objavljena u 24 znanstvena rada u posljednjih 5 godina te za otkriće uloge orbitalnih parametara Zemlje na razvoj i trajanje prijelaza između hladnijih i toplijih razdoblja (glacijala i interglacijala) u pleistocenu, objavljeno 2020. u znanstvenom časopisu Science (čimbenik odjeka 41,85)

Područje medicinskih znanosti

• 1993. dr. sc. Radan Spaventi, dr. sc. Sanja Kapitanović i prof. dr. sc. Asim Kurjak
• 1994. dr. sc. Sabina Rabatić, dr. med. Alenka Gagro i dr. sc. Igor Auer
• 1995. dr. sc. Ljiljana Pinter i dr. sc. Pero Lučin
• 1996. prof. dr. sc. Zvonko Kusić
• 1997. prof. dr. sc. Danijel Rukavina i skupina suradnika Istraživačkog instituta Plive d.d., i to: Slobodan Đokić, Gabrijela Kobrehel, * Gorjana Radobolja-Lazarevski i Zrinka Tamburašev za otkriće novog antibiotika azitoromicina
• 1998. prof. dr.sc. Maria Stefanija Antica
• 1999. prof. dr. Antun Tucak
• 2000. prof. dr. sc. Branko Vitale
• 2001. dr. sc. Alemka Markotić
• 2002. prof. dr. sc. Stipan Jonjić
• 2003. prof. dr. sc. Željko Dujić
• 2004. prof. dr. sc. Mirna Šitum
• 2005. prof. dr. sc. Vladimir Savić
• 2006. prof. dr. sc. Siniša Volarević
• 2007. prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke znanosti
• 2008. prof. dr. sc. Goran Šimić za znanstveno dostignuće u istraživanju spinalne mišićne atrofije
• 2009. prof. dr. sc. Davor Miličić, za područje medicinskih znanosti
• 2010. prof. dr. sc. Željko Cvetnić za iznimna znanstvena dostignuća trajne vrijednosti iz područja veterinarske medicine, odnosno mikrobiologije
• 2011. prof. dr. sc. Bojan Polić za znanstveno otkriće objavljeno 2009. u znanstvenom časopisu "Immunity" pod naslovom: "Altered NK cell development and enhanced NK cell-mediated resistance to mouse cytomegalovirus in NKG2D-deficient mice"
• 2012. dr. sc. Nela Pivac, za znanstveni doprinos i otkrića koja predstavljaju doprinos razumijevanju molekularne podloge i liječenju neuropsihijatrijskih poremećaja i poremećenih ponašanja kao što je suicidalno ponašanje, objavljena u 2 (dva) znanstvena rada gdje su prikazane raznovrsne i vrlo važne uloge moždanog neurotrofnog 4 čimbenika u suicidalnom ponašanju i razvoju psihoza, a koji čine tematsku cjelinu
• 2013. prof. dr. sc. Zdravko Petanjek, za značajna znanstvena otkrića o odgođenoj maturaciji dendrita asocijativnih neurona tijekom ranog djetinjstva u čovjeka.
• 2014. prof. dr. sc. Marijan Klarica, za znanstveni doprinos izuzetnog značenja objavljen u dva originalna znanstvena rada (Klarica M. i sur. Neurosci 2013; 248:278-289 i Klarica M. i sur. Plos One 2014; 9(4): e95229. doi: 1371/journal.pone. 0095229), koji temeljito nadopunjuju i zaokružuju novi koncept fiziologije i patofiziologije likvora i intrakranijskog tlaka.
• 2015. izv. prof. dr. sc. Lovorka Grgurević, za znanstveni doprinos izuzetnog značenja objavljen u znanstvenom radu (Grgurević L. et al. Journal of American Society of Nephrology 22 : 681-692, 2011) za otkriće BMP1 enzima u cirkulaciji bolesnika s kroničnom bolesti bubrega koji uzrokuje stvaranje fibroznog tkiva te ubrzava gubitak bubrežne funkcije. Time je nađena nova ciljna molekula za razvoj prvog lijeka protiv stvaranja fibroznog tkiva u kroničnim bolestima čovjeka.
• 2016. prof. dr. sc. Maja Valić za rad objavljen u "Experimental Physiology" (101.2 (2016) pp. 319-331): "Intermittent hypercapnia-induced phrenic long-term depression in revealed after serotonin receptor blockade with methysergide in anaesthetized rats".
• 2017. prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, za rad "Prognostic effect of cardiac troponim elevation in acute aortic dissection. A meta-analysis" (International Journal of Cardiology 2016, 214: 277–278, Q1, IF 6,2), u kojem je prvi put dokazana prognostička uloga srčanog troponima u bolesnika s akutnim aortalnim sindromom
• 2018. Nagrada nije dodijeljena.
• 2019. dr. sc. Felix Wensveen – za znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2.
• 2020. doc. dr. sc. Vedran Velagić za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina.
• 2021. prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger - za znanstveno dostignuće objavom 30 znanstvenih članaka u posljednjih 5 godina (2017.-2021.), koji čine jednu tematsku cjelinu označenu naslovom biologija i patologija pčela.

Područje filoloških znanosti

• 1993. /
• 1994. /
• 1995. Šime Jurić
• 1996. /
• 1997. dr. sc. Dragica Malić
• 1998. dr. sc. Mario Grčević
• 1999. prof. dr. Josip Lisac
• 2000. prof. dr. sc. Darko Novaković
• 2001. prof. dr. Ranko Matasović
• 2002. dr. sc. Milan Mihaljević
• 2003. dr. sc. Nada Vajs
• 2004. prof. dr. sc. Zef Mirdita
• 2005. doc. dr. sc. Mira Menac-Mihalić
• 2006. Amir Kapetanović
• 2007. prof. dr. sc. Mateo Žagar, za knjigu Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
• 2008. prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević za knjigu Socijalna povijest knjige u Hrvata I. - III. (Školska knjiga, 2008.).
• 2009. Daniel Bučan za knjigu: Kako je filozofija govorila arapski.
• 2010. dr. sc. Darija Gabrić-Bagarić za knjigu: Na ishodištu hrvatske leksikografije 3. za područje filoloških znanosti
• 2011. Nagrada nije dodijeljena
• 2012. dr. sc. Iva Lukežić, za knjigu: "Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija", Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2012.
• 2013. prof. dr. sc. Marija Turk, za knjigu "Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira." (Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci, Zagreb – Rijeka, 2013.)
• 2014. Nagrada nije dodijeljena.
• 2015. dr. sc. Bojan Marotti, za djelo "Značenje nadslovaka u Vitezovićevu Lexiconu" (ArTresor, Zagreb, 2013.)
• 2016. dr. sc. Ana Kovačević za djelo "Negacija od čestice do teksta – usporedna i povijesna raščlamba negacije u hrvatskoglagoljskoj pismenosti" (Staroslavenski institut, Zagreb, 2016.).
• 2017. izv. prof. dr. sc. Vladimir Rezar, za knjigu "Damiani Benessae Poemata" (Književni krug Split – Marulianum, Split, 2017.)
• 2018. dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga, za knjigu "Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena" (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2018.)
• 2019. izv. prof. dr. sc. Ivan Andrijanić – za knjigu "Gramatika sanskrta" (Zagreb, Školska knjiga, 2019.).
• 2020. dr. sc. Vera Blažević Krezić za objavljenu knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. (Matica hrvatska, Zagreb, 2020.).
• 2021. prof. dr. sc. Ekrem Čaušević - za knjigu: "Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju" (Ibis grafika, Zagreb, 2018.)

Područje književnosti

• 1993. književnik Miroslav Slavko Mađer
• 1994. nije dodijeljena
• 1995. prof. dr. sc. Luko Paljetak
• 1996. prof. dr. Mirko Tomasović
• 1997. prof. dr. sc. Dunja Fališevac
• 1998. prof. dr. sc. Krešimir Nemec
• 1999. književnik Nikica Petrak
• 2000. književnica Irena Vrkljan
• 2001. prof. dr. Cvjetko Milanja
• 2002. književnica Andriana Škunca
• 2003. prof. dr. sc. Milivoj Solar
• 2004. književnik Zvonimir Mrkonjić
• 2005. prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić
• 2006. književnica Vesna Krmpotić
• 2007. dr. sc. Ivica Matičević, za knjigu: Prostor slobode – književna kritika u zagrebačkoj periodici od 1941. do 1945., Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
• 2008. prof. Božidar Violić za knjigu 'Isprika' (Naklada Ljevak, 2008.)
• 2009. prof. dr. sc. Zoran Kravar, za knjigu: Uljanice i duhovi.
• 2010. prof. dr. sc. Jasna Horvat, za roman AZ
• 2011. Miro Gavran, za roman Kafkin prijatelj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2011.
• 2012. prof. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić, za knjigu Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
• 2013. prof. dr. sc. Stipe Botica, za knjigu: Povijest hrvatske usmene književnosti, (Školska knjiga, Zagreb, 2013.)
• 2014. dr. sc. Luka Bekavac, za knjigu Viljevo (Fraktura, Zagreb, 2013.)
• 2015. prof. dr. sc. Antun Česko, za knjigu Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije (Matica hrvatska - ogranak Dubrovnik, Zagreb, 2015.)
• 2016. Nikola Đuretić za knjigu Posljednja predaja (Naklada Đuretić, Zagreb, 2016.)
• 2017. Gordana Benić, za zbirku "Nebeski ekvator" (Matica hrvatska, Zagreb, 2015.).
• 2018. Ratko Cvetnić, član suradnik, za knjigu "Blato u dvorištu" (Mozaik knjiga, Zagreb, 2018.);
• 2019. izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača – za knjigu "Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića" (Zagreb, Matica Hrvatska 2015.).
• 2020. izv. prof. dr. sc. Evelina Rudan za knjigu Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove) (Fraktura, Zaprešić, 2020.).
• 2021. Ivan Lovrenović - za knjigu Putovi su, snovi li su (Fraktura, Zagreb, 2019.)

Područje likovnih umjetnosti

• 1993. Ivan Šebalj (slikar)
• 1994. Ivan Lovrenčić
• 1995. dr. sc. Lelja Dobronić, Antun Ulrich i Dubravka Beritić
• 1996. kipar Branko Ružić
• 1997. dr. sc. Bruno Milić
• 1998. slikar Oton Gliha
• 1999. slikar Ivan Picelj
• 2000. slikar Julije Knifer
• 2001. slikar Mladen Pejaković
• 2002. kipar Ivan Lesiak
• 2003. arhitekt Dinko Kovačić
• 2004. arhitekti Bojana Bojanić Obad Šćitaroci i Mladen Obad Šćitaroci
• 2005. slikar Mladen Galić
• 2006. slikar Dean Jokanović Toumin
• 2007. akademski slikar Ante Kuduz za cjelokupni slikarski opus, a u povodu velike retrospektivne izložbe održanje u srpnju 2007. u Gliptoteci HAZU
• 2008. dr. sc. Doris Baričević za knjigu Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske (Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, 2008.)
• 2009. povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, za svoj prilog znanosti iz područja povijesti umjetnosti.
• 2010. povjesničar umjetnosti Miljenko Domijan, za cjelokupni rad kao prilog znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana zaštita kulturnih dobara
• 2011. dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Doris Baričević i dr. sc. Mirjana Repanić-Braun za knjigu "Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu", Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2011.
• 2012. akademski slikar Josip Pino Trostmann, za sinteznu izložbu "Intimna i intuitivna biografija jednog dubrovačkog slikara", koja je održana 2012. u sklopu 63. Dubrovačkih ljetnih igara,
• 2013. arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina za zajedničku nagradu za "Kuću japansko-hrvatskog prijateljstva", kao jedinstveni primjer realizacije hrvatske arhitekture u inozemnom kontekstu (Tokamachi, Japan).
• 2014. akademski slikar/kipar Šime Perić, za retrospektivnu izložbu njegovih radova koja je priređena tijekom posljednje dvije godine u Zagrebu i Splitu
• 2015. dr. sc. Dragan Damjanović, za izložbu "Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole" (2015.).
• 2016. Damir Fabijanić za izložbu "Dubrovnik – Ville illustre, classée au patrimoine mondial de l’UNESCO", održanu u Rueilu od 6. rujna do 1. listopada 2016.
• 2017. Josip Biffel, za sljedeća djela koja je ostvario u posljednjih pet godina: dva mozaika u crkvi u Vitezu u Bosni i Hercegovini, sedam vitraja u novoizgrađenoj crkvi u Mićevcu u Turopolju te četrnaest slika koje prikazuju postaje Križnog puta u crkvi sv. Leopolda Mandića u Splitu.
• 2018. akademski kipar Petar Barišić, za rad "Slomljeni pejsaž – spomenička skulptura fotografu i televizijskom snimatelju Gordanu Ledereru", otkriven u kolovozu 2016. na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice
• 2019. prof. mr. sc. Mario Beusan, arhitekt – za ciklus arhitektonskih muzejskih izložbenih postava od 2015. – 2019. godine.
• 2020. Boris Ljubičić za seriju izložbi održanih 2017. i 2018. u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu, Berlinu i Lyonu (20. 11. 2019. do 1. 3. 2020.) te za knjigu Logo protiv kaosa (Naklada Hrvatskoga dizajnerskog društva, Zagreb, 2019.).
• 2021. Milan Bešlić – za autorstvo izložbi i promociju umjetničkog djela akademika Ede Murtića uz stogodišnjicu njegova rođendana.

Područje glazbenih umjetnosti

• 1993. prof. Frano Parać
• 1994 /
• 1995. prof. Stanko Horvat
• 1996. /
• 1997. /
• 1998. dr. sc. Marija Riman i Petar Antun Kinderić
• 1999. prof. Igor Kuljerić
• 2000. prof. Frano Parać
• 2001. prof. Zoran Juranić
• 2002. dr. sc. Mirjana Babić-Siriščević
• 2003. dr. sc. Hana Breko
• 2004. maestro Krešimir Šipuš
• 2005. skladatelj i pijanist Nikola Glassl
• 2006. dr. sc. Vjera Katalinić
• 2007. prof. Marko Ruždjak, član suradnik HAZU, za kompoziciju: La Frontera, za sopran i komorni orkestar, koja je izvedena 2007. prošle godine na Muzičkom bijenalu u Zagrebu.
• 2008. član suradnik dr. sc. Ennio Stipčević za knjigu Francesco Sponga-Usper (MIC, 2008.)
• 2009. Mladen Tarbuk, za balet Tramvaj zvan čežnja, za područje glazbene umjetnosti.
• 2010. prof. dr. sc. Grozdana Marošević za knjigu: Glazba četiriju rijeka
• 2011. Berislav Šipuš, skladatelj i dirigent, za kompoziciju "AD TE…, Concertino za violončelo i gudače" (praizvedba: Ljubljana, 2010., prva izvedba u Republici Hrvatskoj: Glazbena tribina Opatija, 5. studenoga 2011.).
• 2012. dr. sc. Davorka Radica, za knjigu: "Ritamska komponenta glazbe 20. stoljeća", Umjetnička akademija u Splitu, 2011. dr. sc. Davorka Radica
• 2013. red. prof. (u miru) i skladatelj Zoran Juranić, član suradnik HAZU, za operu "Posljednji ljetni cvijet".
• 2014. prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, za knjigu "Julije Bajamonti: Glazbeni rječnik" (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2013.).
• 2015. prof. dr. sc. Davorin Kempf, za djelo "Simfonijski stavak za orgulje i orkestar", u izdanju Muzičkog informativnog centra, 2015.
• 2016. prof. dr. sc. Vjera Katalinić, članica suradnica, za dvojezično (hrvatsko-englesko) izdanje "Sorkočevići: dubrovački plemići i glazbenici" (Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, Zagreb, 2014.).
• 2017. Olja Jelaska, za skladbu "Modri val" za simfonijski orkestar (izvedenu 8. svibnja 2014. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog)
• 2018. Nagrada nije dodijeljena.
• 2019. izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek – za djelo Koncert za klavir i orkestar, nastao po narudžbi 40. Osorskih glazbenih večeri, a praizveden na koncertu otvorenja festivala 19. srpnja 2015. u interpretaciji pijanista Filipa Faka i Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Aleksandra Markovića.
• 2020. dr. sc. Sanja Majer-Bobetko za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2019.).
• 2021. red. prof. art. Mladen Tarbuk - za skladbu Sinfonia, praizvedba 27. travnja 2017. u okviru Muzičkog biennala, na koncertu Simfonijskog orkestra HRT, pod ravnanjem Pierre-André Valadea.

Područje tehničkih znanosti

• 1993. prof. dr. sc. Vladimir Muljević
• 1994. dr. sc. Rajko Pfaff i prof. dr. sc. Tugomir Šurina
• 1995. prof. dr. sc. Roko Cebalo, prof. dr. sc. Hrvoje Babić i prof. dr. sc. Tomislav Kelemen
• 1996. prof. dr. sc. Dragutin Taboršak, prof. dr. sc. Ante Šantić i prof. dr. sc. Tomislav Lovrić
• 1997. dr. sc. Danilo Feretić
• 1998. prof. dr. sc. Stjepan Jecić
• 1999. prof. dr. sc. Nikola Šerman
• 2000. prof. dr. sc. Tomislav Filetin
• 2001. prof. dr. sc. Želimir Sladoljev
• 2002. prof. dr. sc. Vedran Žanić
• 2003. prof. dr. sc. Fabijan Radonić
• 2004. prof. dr. sc. Zijad Haznadar
• 2005. prof. dr. sc. Jurica Sorić
• 2006. prof. dr. sc. Branko Novaković
• 2007. prof. dr. Jasna Prpić Oršić i prof. dr. Većeslav Čorić, za knjigu: Pomorstvenost plovnih objekata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2006.
• 2008. prof. dr. sc. Andrej Korbar za knjigu Podmorničarstvo - 100 godina (Laurana, 2007.)
• 2009. prof. dr. sc. Janoš Kodvanj, za znanstveno dostignuće od izuzetnog i trajnog značenja za RH, za područje tehničkih znanosti.
• 2010. prof. dr. sc. Josip Brnić za znanstveno dostignuće od izuzetnog i trajnog značenja za RH, za područje tehničkih znanosti, polje: strojarstvo i brodogradnja, temeljne tehničke znanosti, grana: opće strojarstvo, konstrukcija plovnih i pučinskih objekata i tehnička mehanika
• 2011. Nagrada nije dodijeljena
• 2012. prof. dr. sc. Sanja Steiner, za znanstveni doprinos – rezultate istraživanja korelacije zračnog prostora, kapaciteta i protoka u europskom sustavu upravljanja zračnim prometom s ciljem optimizacije efikasnosti leta civilne zrakoplovne operative, koji su objavljeni u kompleksu znanstvenih radova u razdoblju 2008. – 2012. godine
• 2013. prof. dr. sc. Davor Romić za biotehnološka postignuća u području melioracije i gospodarenja vodom
• 2014. prof. dr. sc. Šime Malenica, za ostvareno djelo na području razvoja hidroelastičnosti brodskih konstrukcija pod nazivom: "Suvremene metode za hidroelastičnu analizu i projektiranje konstrukcije ultra velikih brodova", a posebno za vrlo vrijedne radove objavljene u uglednim međunarodnim publikacijama u posljednjih 5 godina, koji čine jednu cjelinu.
• 2015. prof. dr. sc. Dragan Kovačević, za djela nastala u razdoblju od pet godina (značajna znanstvena postignuća koja je predloženik ostvario u proteklom petogodišnjem razdoblju 2011. – 2015.) prije raspisivanja natječaja, a među kojima se posebno ističe njegova recentna knjiga "Tehnologija kulena i drugih fermentiranih kobasica" (Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2014.); jedinstveno djelo na nacionalnoj razini iz područja unapređenja tehnologije, kvalitete i sigurnosti tradicionalnih mesnih proizvoda.
• 2016. dr. sc. Ivo Alfirević, professor emeritus, za znanstvenu monografiju "Povijest mehanike u okviru prirodne filozofije od Talesa do Leonarda da Vincija" (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2016.).
• 2017. prof. dr. sc. Ivan Petrović, za znanstveno postignuće u istraživanju algoritama za sustave autonomije mobilnih robota, čija je svrha osiguravanje autonomne navigacije mobilnih robota u nepoznatim i dinamičkim prostorima te autonomno obavljanje raznih korisnih poslova umjesto ljudi ili u suradnji s ljudima, objavljeno u 9 znanstvenih radova koji čine znanstvenu cjelinu pod nazivom "Algoritmi za sustave autonomije mobilnih robota".
• 2018. izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, za 20 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima povezanih u znanstvenu cjelinu pod nazivom "Povećanje učinkovitosti pogona i integracije obnovljivih izvora energije korištenjem spremnika energije".
• 2019. prof. dr. sc. Igor Kuzle – za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije.
• 2020. prof. dr. sc. Hrvoje Kozmar za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina, i to za 28 znanstvenih članaka u relevantnim međunarodnim časopisima i 2 poglavlja u knjigama.
• 2021. – izv. prof. dr. sc. Jonatan Lerga - za djelo Napredni postupci digitalne obrade signala i strojnog učenja, znanstvenu cjelinu s 28 radova, od kojih je 13 objavljeno u časopisima kategorije Q1, 11 u časopisima kategorije Q2, a dr. sc. Lerga prvi je autor pet i drugi autor deset radova.

Literatura

• Ljetopis HAZU, 1995: 67
• 1994. Knj. 98 / urednik Milan Moguš

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.