Jakov Dobrović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Jakov Dobrović (Jakob Dobrovich, Dobrovits) (Vulkaprodrštof, 30. travnja 1911. - Vulkaprodrštof, 13. lipnja 1984.), gradišćanski hrvatski je folklorist i kulturni djelatnik, melograf i zborovođa. [1] [2]

Rodio se u Vulkaprodrštofu (njem. Wulkaprodersdorf) kot četvrto od petere dice seljačke obitelji. Školovao se u Vulkaprodrštofu, Željeznu i preparandiji u Gornji Šica. U Štikapronu radio od 1937. do 1972. kao učitelj i ravnatelj škole sve do mirovine. Vodio je pjevačke i tamburaške zborove. Objavio je tri pjesmarice svjetovnih i nabožnih napjeva gradišćanskih Hrvata, zbirke skladbi za tamburaške zborove, studije o pogrebnim, božićnim i svadbenim pjesmama gradišć. Hrvata.[3][2] Orgule su Dobroviću bile veliko pozvanje. U ljetu 1938. preuzeo seosku kantoriju u Štikapronu, koju je 38 ljet dugo vršio. Bio je i subkantor u Vulkaprodrštofu. U Štikapronu peljao skoro 40 ljet dugo seoski pjevački zbor. Pred pedesetimi ljeti u Štikapronu utemeljio i tamburašku grupu (1961.). S tom je grupom sedamdeseti ljeti prošloga stoljeća snimio ploču s pjevačem Matijom Krizmanićem. Najviše izvanškolskog vremena sabirao stare hrvatske jačke. Sabrao je oko 350 narodnih jačak iz svih krajev Gradišća. Uz tekste transkribirao je i melodije koje je objelodanio u dve pjesmarica 1950. i 1964. ljeta. U mirovini je sabirao vjerske pjesme i spričanja iz Gradišća na hrvatskom jeziku, ali već mu se nije ugodalo uredit pod tisak, nego njegova kći dr. Inge Enislidis, pod naslovom "Duhovne jačke Gradišćanskih Hrvatov u vrimenu oko ljeta 1800" kot i u knjigi "Spričanja - Das Toten-Abschiedslied der Kroaten im Burgenland". [2]

Pred smrt nasljedniku je napisao "Željim i jačkaricam i jačkarom sve najbolje a tamburašem još mnogo uspjeha. Nekate je zaostaviti i krajhititi”.[2]

11. studenoga 2002. općina Vulkaprodrštof otkrila je spomenploču Jakovu Dobroviću i Grgi Gusiću, školnicima i kantor-učiteljima. Spomenploča se nahadja u Marijanskoj kapeli na glavnoj ulici.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Imehrvatsko.net Jakov Dobrović (pristupljeno 30. listopada 2015.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 ORF 100. rodjendan Jakova Dobrovića, 30. travnja 2011. (pristupljeno 30. listopada 2015.)
  3. Proleksis enciklopedija Dobrović, Jakov (Dobrovich) (pristupljeno 30. listopada 2015.)
  4. ORF Spomenploče Gusiću i Dobroviću, 11. studenoga 2002. (pristupljeno 30. listopada 2015.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Hrvatske novine Uz 100. rodjendan Jakova Dobrovića, Napisao: Ured Čet, 02/06/2011 - 23:20