Japet (mitologija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Japet (grč. Ίαπετός, Iapetós) u grčkoj mitologiji Uranov je i Gejin sin, Titan. S Klimenom je imao sinove - bio je Prometejev, Atlasov, Epimetejev i Menetijev otac - predak ljudske rase.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Japet se tradicionalno izjednačuje s Jafetom (יֶפֶת), Noinim sinom, na osnovi sličnosti njihovih imena (vjerojatno ime nije grčkog porijekla). Drugi je razlog stara židovska tradicija koja Jafeta proglašava pretkom Grka, Slavena, Itala, Teutonaca i drugih.

U Sibilskim proročanstvima stoji da je Japet jedan od triju sinova Geje i Urana, zajedno s Kronom i neimenovanim Titanom te da svaki dobiva trećinu vlasti na Zemlji. To se može usporediti s židovsko-kršćanskim legendama da je tako Noa učinio trostruku podjelu među svojim sinovima Hamom, Šemom i Jafetom.

Literatura[uredi VE | uredi]

Homer u Ilijadi[1] spominje Titana Japeta da je u Tartaru s Kronom.

U Heziodovim Poslovima i danima za Prometeja piše da je "sin Japetov", ali majka mu nije navedena. U Eshilovoj drami Okovani Prometej piše da je Prometej sin boginje Temide, ali otac nije naveden. Budući da se većina Titana upušta u brak sa svojim bratom ili sestrom, moguće je da se Eshil koristi tradicijom u kojoj je Temida Japetova žena. Za razliku od toga, heziodovska je tradicija preferirala da su Temida i Mnemozina potomci samog Zeusa.

No, u Horacijevim Odama[2] piše da je Japetov potomak donio vatru ljudima. Također i Pauzanije[3] spominje junaka (rijeku) Bufaga, "sina Japeta i Tornaga".

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Homer: Ilijada; 8./478.
  2. Horacije: Ode; 1./3. - audax Iapeti genus / ignem fraude mala gentibus intulit
  3. Pauzanije: Opis Grčke; 8.27.15

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]