Jurandvor
Jurandvor | |
---|---|
Jurandvor, pogled prema zapadu ispred Zvonika crkve sv. Lucije | |
Država | Hrvatska |
Županija | Primorsko-goranska |
Općina/grad | Baška |
Površina | 5,7 km2 [1] |
Visina | 32 mnm |
Koordinate | 44°59′43″N 14°43′03″E / 44.9952°N 14.7175°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 330 [2] |
– gustoća | 58 st./km2 |
Odredišna pošta | 51523 Baška [3] |
Pozivni broj | +385 (0)51 |
Autooznaka | RI |
Jurandvor na zemljovidu Hrvatske |
Jurandvor je selo na otoku Krku, u dolini rječice Suha Ričina, na 2 km do općinskog središta Baške.
Jurandvor je osnovan u 16. stoljeću a sastoji se od naselja Čubranići i Juranići (nazvanim po imenima plemića). U centru naselja, u staroj jezgri Juranića nalazi se Jurin dvor po kome je naselje dobilo ime.
Benediktinci-glagoljaši na ostatcima rimske vile izgrađuju samostan sv. Lucije, a oko 1100. godine opat Dobrovit gradi sadašnju jednobrodnu ranoromaničku crkvu sv. Lucije na čijem se pročelju nalazi zvonik četverokutna tlocrta. Zvonik je u 19. stoljeću snižen za jedan kat, a na uglovima je ugrađena kamena plastika - simboli četiri evanđelista. Zvonik crkve je sagradio Andrija iz Krka.
broj stanovnika | 219 | 241 | 283 | 322 | 336 | 340 | 402 | 336 | 173 | 252 | 212 | 175 | 235 | 249 | 260 | 299 | 330 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Jurandvor je poznat kao mjesto gdje je pronađena Bašćanska ploča. Ona je pronađena 1851. u crkvi sv. Lucije. Crkveni kor bio je odijeljen kamenom pregradom koja je srušena, a namjesto toga postavljena je čuvena Bašćanska ploča. Danas se Bašćanska ploča nalazi izložena u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u crkvi svete Lucije je njena kopija.
U crkvi se danas nalazi lapidarij sa spomenicima rimskog i starokršćanskog razdoblja, a u zvoniku je sačuvano zvono iz 14. stoljeću.
U blizini Jurandvora na predjelu Goričice je jedno od najstarijih hodočasničkih svetišta u Hrvatskoj i najveće u Krčkoj biskupiji, svetište Majke Božje Goričke. Začetke su dali benediktinci. Neno Kužina snimio je o svetištu dokumentarni film Majka Božja Gorička: Šest stoljeća tajanstvene prisutnosti.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jurandvor |
|