Jurandvor

Koordinate: 44°59′43″N 14°43′03″E / 44.9952°N 14.7175°E / 44.9952; 14.7175
Izvor: Wikipedija
Jurandvor
Jurandvor, pogled prema zapadu ispred Zvonika crkve sv. Lucije
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska županija
Općina/gradBaška

Površina[1]5,7 km2
Visina32 mnm
Koordinate44°59′43″N 14°43′03″E / 44.9952°N 14.7175°E / 44.9952; 14.7175

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno330
– gustoća58 st./km2

Poštanski broj51523 Baška
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Jurandvor na zemljovidu Hrvatske
Jurandvor
Jurandvor

Jurandvor na zemljovidu Hrvatske

Jurandvor je selo na otoku Krku, u dolini rječice Suha Ričina, na 2 km do općinskog središta Baške.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Lucije i ostatci opatije sv. Lucije

Jurandvor je osnovan u 16. stoljeću a sastoji se od naselja Čubranići i Juranići (nazvanim po imenima plemića). U centru naselja, u staroj jezgri Juranića nalazi se Jurin dvor po kome je naselje dobilo ime.

Benediktinci-glagoljaši na ostatcima rimske vile izgrađuju samostan sv. Lucije, a oko 1100. godine opat Dobrovit gradi sadašnju jednobrodnu ranoromaničku crkvu sv. Lucije na čijem se pročelju nalazi zvonik četverokutna tlocrta. Zvonik je u 19. stoljeću snižen za jedan kat, a na uglovima je ugrađena kamena plastika - simboli četiri evanđelista. Zvonik crkve je sagradio Andrija iz Krka.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Jurandvor: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
219
241
283
322
336
340
402
336
173
252
212
175
235
249
260
299
330
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Bašćanska ploča iz Jurandvora

Jurandvor je poznat kao mjesto gdje je pronađena Bašćanska ploča. Ona je pronađena 1851. u crkvi sv. Lucije. Crkveni kor bio je odijeljen kamenom pregradom koja je srušena, a namjesto toga postavljena je čuvena Bašćanska ploča. Danas se Bašćanska ploča nalazi izložena u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u crkvi svete Lucije je njena kopija.

U crkvi se danas nalazi lapidarij sa spomenicima rimskog i starokršćanskog razdoblja, a u zvoniku je sačuvano zvono iz 14. stoljeću.

U blizini Jurandvora na predjelu Goričice je jedno od najstarijih hodočasničkih svetišta u Hrvatskoj i najveće u Krčkoj biskupiji, svetište Majke Božje Goričke. Začetke su dali benediktinci. Neno Kužina snimio je o svetištu dokumentarni film Majka Božja Gorička: Šest stoljeća tajanstvene prisutnosti.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jurandvor