Ključ Hrvatske (politička stranka)
| Ključ Hrvatske | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Ivan Vilibor Sinčić |
| Glavni tajnik | Tihomir Lukanić |
| Osnivač | Ivan Pernar |
| Slogan | Kad nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost! |
| Osnovana | 2011. kao Živi zid |
| Sjedište | Zagreb |
| Država djelovanja | Hrvatska |
| Broj članova (2016.) | 15000 |
| Ideologija | Populizam, pragmatizam, protekcionizam, euroskepticizam, antiglobalizacija, moderna monetarna teorija |
| Politički položaj | sinkretiziran |
| Nacionalna skupina | Dosta pljačke |
| Sabor | 0 / 151 |
| Europski parlament | 1 / 12 |
| Službene boje | zlatna i crna |
| Službena stranica | |
Ključ Hrvatske, do 2022. Živi zid, aktivistički-politički pokret i parlamentarna stranka koja okuplja sve društvene slojeve i grupe koje ostavljaju ideološke podjele i svu snagu usmjerava na rješavanje temeljnih društvenih problema, problema koji su ugrozili egzistenciju velike većine hrvatskih građana. Okupljaju aktiviste koji svojim tijelima sprječavaju deložacije. Smatraju da je pravo na dom jedno od osnovnih ljudskih prava što potvrđuje Članak 34. Ustava Republike Hrvatske "Dom je nepovrediv". Ako ovršitelji žele oduzeti dom po nalogu banke, porezne uprave ili pravosudnog aparata, a iscrpljene su sve ostale pravne mogućnosti, spremni su na obranu doma pasivnim otporom.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ključ Hrvatske je politička stranka registrirana 2. lipnja 2011. pod imenom Savez za promjene te je pod tim imenom djelovala sve do kolovoza 2014. kada mijenja ime u Živi zid. Nastala je iz sprječavanja nasilne deložacije (8. studenog 2012.) obitelji Vukić u Zadru.[1] Obitelj Vukić deložirana je radi poreznog duga od 288 000 kn. Interventna policija nije uspjela u toj namjeri upravo zahvaljujući pasivnom otporu dvadeset i četvero aktivista Živog zida koji su svojim tijelima branili jedini dom Vukića. Prilikom navedene uspješne akcije za udrugu „Živi zid“ privedeno je svih 24 aktivista udruge koji su dobili prekršajne prijave zbog ometanja ovršnog postupka. Politička stranka Živi zid registrirana je 2. lipnja 2011. pod imenom Savez za promjene te je pod tim imenom djelovala sve do kolovoza 2014. kada mijenja ime u Živi zid.[2] Dana 21. svibnja 2022. stranka mijenja ime u Ključ Hrvatske.
Misija[uredi | uredi kôd]
Aktivisti stranke "Ključ Hrvatske" smatraju bankarski sustav nepravednim jer je temeljen na novcu kao dugu, tj. sav novac u optjecaj ulazi kao kredit i kamata nikada nije ušla s glavnicom u optjecaj, što je uzrok mnogobrojnih deložacija u Republici Hrvatskoj. „Živi zid“ je usko povezan a političkom strankom Savez za promjene (politička stranka) iz koje potječu mnogobrojni aktivisti. Aktivisti udruge jedino rješenje protiv rastuće tendecije deložacija vide u implementaciji monetarne reforme, pri čemu se zalažu za nekreditni novac.
Ciljevi[uredi | uredi kôd]
Stranka Ključ Hrvatske smatra da je trenutni monetarni sustav nepravedan i dugoročno neodrživ jer je temeljen na novcu kao dugu, tj. sav novac u opticaj ulazi kao kredit uz kamatu koja nikada nije ušla u opticaj (ulazi samo glavnica), što je uzrok mnogobrojnih deložacija u Republici Hrvatskoj.
Ključ Hrvatske se zalaže za:
- nekreditirani novac (država mora imati moć nad stvaranjem novca, a ne privatne banke)
- kroz nacionalnu emisiju novca poticanje realne ekonomije, a ne špekulantske (bankarske)
- suzbijanje "korova" korupcije i koruptivnog djelovanja u politici i poslovanju
- zaštitu sitnog kapitala, a ne (samo) krupnog
- oživljavanje izvoza i domaće privrede kroz realan tečaj HRK
- prosperitetnu ekonomsku politiku s naglaskom na vraćanje monetarne vlasti (HNB) hrvatskom narodu
- reviziju i procesuiranje kriminalnog procesa pretvorbe i privatizacije
- oživljavanje hrvatske poljoprivrede
- temeljitu reformu pravosuđa i uprave
- lustraciju cjelokupnog korumpiranog kadra
- legalizam, nakon što zakoni budu pravedni, moralni i u skladu s Ustavom
- besplatno zdravstvo i školstvo
- niže poreze
- ukidanje RTV pretplate
- osobne slobode
- izlazak iz Europske unije i NATO saveza
- vanjsko-političku neutralnost i protiv sluganstva
- dobrosusjedske odnose i pomirbu uz traženje ratne odštete Domovinskog rata
- povlačenje HV-a iz svih vojnih misija u inozemstvu
- zaštitu okoliša te potpunu zabranu GMO proizvoda
- promjenu svijesti i socijalnu osjetljivost
- promicanje kršćanskih i moralnih vrijednosti
- zaštitu interesa hrvatskog naroda, suvereniteta i teritorijalnog integriteta
- referendume o svim nacionalno važnim pitanjima (demokracija po uzoru na Švicarsku)
- istinu u politici i političare "novog kova" koji nisu na "uzici" stranih interesnih, tajnih i javnih grupa i organizacija
- pomirbu unutarnjih destruktivnih podjela (desnih i lijevih) u cilju stvaranja konstruktivne prosperitetne budućnosti
- stvaranje uvjeta za rast nataliteta
- zaustavljanje iseljavanja i "odljev mozgova" kroz ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti
- legalizaciju konoplje u ljekovite svrhe
- zaštitu životinja
Izbori[uredi | uredi kôd]
Predsjednički izbori 2014[uredi | uredi kôd]
Na predsjedničkim izborima 2014. god. "Živi zid" kandidira 24-godišnjeg Ivana Vilibora Sinčića.
U izbornoj kampanji, Sinčić ističe da glavni problemi hrvatskog društva i gospodarstva proizlaze iz destruktivnog djelovanja bankarskog sustava kojem je Država prepustila monetarni suverenitet. Zahtijeva poništenje pretvorbe i privatizacije, izmjenu Ovršnog zakona, trenutačnu obustavu svih deložacija, te povratak monetarnog suvereniteta Hrvatske. Za političke stranke u Hrvatskoj govori da su to "ljudi iz istog legla", te da s njima nije moguće naći odgovore na izazove dašanjice.[3]
U prvom krugu predsjedničkih izbora održanom 28. prosinca 2014. god. Sinčić je bio treći po broju glasova (te nije ušao u drugi krug izbora); za njega je glasovalo 293.562 birača - tj. dobio je 16,52 posto svih važećih glasova.[4] Sinčić izražava zadovoljstvo rezultatima, smatrajući ih pobjedom za "Živi zid" koji - smatra on - ima dobre izglede na narednim izborima za Hrvatski sabor.[5]
Parlamentarni izbori 2015.[uredi | uredi kôd]
Živi zid je na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2015. dobio 94.808 glasova te je osvojio jedan mandat (kojeg obnaša Ivan Vilibor Sinčić).
Prvi gradski izbori[uredi | uredi kôd]
Prvi gradski izbori u kojima je na listi bio i Živi zid bili su prijevremeni izbori u Dubrovniku: lista Živog zida za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika osvojila je 2,88 % glasova.[6]
Parlamentarni izbori 2020.[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Hrvatski parlamentarni izbori 2020.Na parlamentarne izbore Živi zid izlazi sa srodnim političkim strankama u koaliciji Dosta pljačke.[7]
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u saboru |
Promjena | Dio Vlade? |
|---|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo ŽZ) | |||||
| 2011. | A HSS | 15,539 | 0,66 | 0 / 151 |
▬ | Oporba |
| 2015. | 94,877 | 4,24 | 1 / 151 |
 1
|
Oporba | |
| 2016. | Jedina opcija | 117,208 | 6,23 | 5 / 151 |
4
|
Oporba |
| 2020. | Dosta Pljačke | 30.722 | 1,84 | 0 / 151 |
▼ 5 | Oporba |
| Izbori | Kandidat | Prvi krug | Drugi krug | Rezultat | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj glasova | % | Broj glasova | % | |||
| 2015. | Ivan Vilibor Sinčić | 293,570 | 16.42 (#3) | Poraz | ||
| 2020. | Mislav Kolakušić | 111,916 | 5.88 (#4) | Poraz | ||
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u EP-u |
Promjena |
|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo ŽZ) | ||||
| 2013. | ASH-DSŽ-SUH | 6,391 | 0.86 | 0 / 12 |
▬ |
| 2014. | 4,313 | 0.47 | 0 / 11 |
▬ | |
| 2019. | 60,847 | 5.66 | 1 / 12 |
1
| |
DIP[8]
Akcije[uredi | uredi kôd]
Po objavi Vlade o skorom ulasku Hrvatske u eurozonu, Živi zid zatražio je raspisivanje referenduma o uvođenju eura. Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić ocijenio je da je uvođenje eura kao službene valute prevažno pitanje da bi se dozvolilo "korumpiranoj političkoj eliti da na svoju ruku uvede takve promjene". Živi zid se zalaže za jačanje instrumenata i alata koje omogućava kuna tj. HNB, da u HNB uđe revizija, promijeni Zakon o HNB-u i da se ta institucija reorganizira, ocijenivši da HNB nikada nije bila banka, nego da je radila na principu mjenjačnice.[9]
Raskol[uredi | uredi kôd]
Nakon Izbora za Europski parlament 2019. u kojima je Živi zid osvojio jedan mandat Branimir Bunjac i Ivan Pernar napuštaju stranku zbog nemogućnosti dogovora o slanju zastupnika u Europski parlament te optužuju Vladimiru Palfi da samostalno vodi stranku.[10]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2013. Pristupljeno 7. kolovoza 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ zivizid.hr Inačica izvorne stranice arhivirana 12. rujna 2015., pristupljeno 16. studenog 2015.
- ↑ "Sinčić o protukandidatima: To su ljudi iz istog legla" (VIDEO)[neaktivna poveznica], N1 info, 8. prosinca 2014.
- ↑ DIP, Privremeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2014., Odluka od 30. prosinca 2014.
- ↑ "Ivan Sinčić: 'Živi zid je pobjednik. Ne mogu preporučiti nijednog kandidata'", Linda Draškić Perak, Stjepan Bubalo i Bojan Arežina za "Večernji list" 28. prosinca 2014. god.
- ↑ www.izbori.hr – Državno izborno povjerenstvo RH: Izbori održani 8. ožujka 2015. (rezultati prvoga kruga) Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2015., pristupljeno 14. listopada 2015.
- ↑ Platforma 'Dosta pljačke' predala izborne liste. Pristupljeno 2. srpnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Arhiva izbora Republike Hrvatske. Pristupljeno 6. prosinca 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Braniteljski portal H / G.S. Živi zid traži raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u eurozonu (uvođenju eura) 31. listopada 2017. (pristupljeno 31. listopada 2017.)
- ↑ Video: Pernar objavio da zajedno s Bunjcem napušta Živi Zid! 'Osnovat ćemo novu stranku'. Jutarnji list, HINA. 6. lipnja 2019. Pristupljeno 6. lipnja 2019.