Kobryn

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kobrin
Кобрын
Trg Slobode u centru grada
Trg Slobode u centru grada
Zastava Kobrina
Zastava
Grb Kobrina
Grb
Koordinate: 52°13′N 24°22′E / 52.217°N 24.367°E / 52.217; 24.367Koordinate: 52°13′N 24°22′E / 52.217°N 24.367°E / 52.217; 24.367
Država: Flag of Belarus.svg Bjelorusija
Oblast: Coat of Arms of Brest Region.svg Brestska
Površina
 - Ukupna 31.6
Visina 147m
Stanovništvo (2016.)
 - Grad 52.655[1]
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 225301—225306, 225860
Pozivni broj +375 2155
Službena stranica kobrin.brest-region.by/
Zemljovid
Kobrin na karti Bjelorusija
Kobrin
Kobrin

Kobrin (bjeloruski: Кобрын, ruski: Кобрин, poljski: Kobryń, jidiš: קאברין‎) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Brestskoj oblasti.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad se nalazi na zapadnom Polissju na mjestu gdje se rijeka Muhavec spaja s kanalom Dnjepar-Bug. Od oblasnog središta Bresta udaljen je 41 km istočnije, od Minska je udaljen 297, a od Varšave 249 km. Kobrin je važno prometno čvorište. Kroz grad prolazi cesta M1 koja vodi od Bresta do Moskve koja je pak dio europskog koridora E 30 i Paneuropskog prometnog koridora.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prapovijesti ovo područje je bilo naseljeno drevnim baltičkim plemenom. Prvi put se spominje u 11. stoljeću, od kraja 13. stoljeća grad je pripadao Volinjskim knezovima. Ubrzo nakon toga početkom 14. stoljeća grad je dio Velike Kneževine Litve. Između 1589. i 1766. godine je slobodni grad u Poljsko-Litavskoj Uniji, što je mogućilo da se veliki broj Židova naseli na tom području nakon 16. stoljeća.

Nakon podjele Poljske 1795. postaje dijelom Ruskog Carstva. Okupiran je od strane Njemačke tijekom Prvog svjetskog rata, nakon Sovjetsko-poljskoj rata predan je Poljskoj. Između 1939. i 1941. godine grad je bio okupiran od strane Sovjetskog Saveza, zatim od 23. lipnja 1941. do 20. srpnja 1944. godine od strane Trećeg Rajha. U tom razdoblju većina židovskih stanovnika bila je smještena u getu, a potom ubijena u nacističkim logorima. Godine 1944. grad je ponovo osvojio SSSR te je priključen Bjeloruskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici. Od 1991 dio je Republike Bjelorusije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Godine 2016. u gradu je živjelo 52.655 stanovnika, te je četvrti po veličini grad u Brestskoj oblasti nakon Bresta, Baranaviča i Pinska.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kobrin

Izvor[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kobryn koji govori o gradu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.