Kobryn

Kobrin; Кобрын
	Trg Slobode u centru gradaTrg Slobode u centru grada
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 52°13′N 24°22′E / 52.217°N 24.367°E
Država: Bjelorusija
Oblast: Brestska
	Površina
- Ukupna	31.6
Visina	147m
	Stanovništvo (2016.)
- Grad	52.655
Vremenska zona	EET (UTC+2)
- Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Poštanski broj	225301—225306, 225860
Pozivni broj	+375 2155
	Službena stranica kobrin.brest-region.by/
Zemljovid
	Kobrin

Kobrin (bjeloruski: Кобрын, ruski: Кобрин, poljski: Kobryń, jidiš: קאברין‎) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Brestskoj oblasti.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad se nalazi na zapadnom Polissju na mjestu gdje se rijeka Muhavec spaja s kanalom Dnjepar-Bug. Od oblasnog središta Bresta udaljen je 41 km istočnije, od Minska je udaljen 297, a od Varšave 249 km. Kobrin je važno prometno čvorište. Kroz grad prolazi cesta M1 koja vodi od Bresta do Moskve koja je pak dio europskog koridora E 30 i Paneuropskog prometnog koridora.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U prapovijesti ovo područje je bilo naseljeno drevnim baltičkim plemenom. Prvi put se spominje u 11. stoljeću, od kraja 13. stoljeća grad je pripadao Volinjskim knezovima. Ubrzo nakon toga početkom 14. stoljeća grad je dio Velike Kneževine Litve. Između 1589. i 1766. godine je slobodni grad u Poljsko-Litavskoj Uniji, što je mogućilo da se veliki broj Židova naseli na tom području nakon 16. stoljeća.

Nakon podjele Poljske 1795. postaje dijelom Ruskog Carstva. Okupiran je od strane Njemačke tijekom Prvog svjetskog rata, nakon Sovjetsko-poljskoj rata predan je Poljskoj. Između 1939. i 1941. godine grad je bio okupiran od strane Sovjetskog Saveza, zatim od 23. lipnja 1941. do 20. srpnja 1944. godine od strane Trećeg Rajha. U tom razdoblju većina židovskih stanovnika bila je smještena u getu, a potom ubijena u nacističkim logorima. Godine 1944. grad je ponovo osvojio SSSR te je priključen Bjeloruskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici. Od 1991 dio je Republike Bjelorusije.