Prijeđi na sadržaj

Kralj komedije (1983.)

Izvor: Wikipedija
Kralj komedije
Naslov izvornika
The King of Comedy
RedateljMartin Scorsese
ProducentArnon Milchan
Joseph P. Grace
ScenaristPaul D. Zimmerman
Glavne ulogeRobert De Niro
Jerry Lewis
Sandra Bernhard
Diahnne Abbott
SnimateljFred Schuler
MontažaThelma Schoonmaker
Distributer20th Century Fox
Godina izdanja1983.
Trajanje109 min.
Država SAD
Jezikengleski
Proračun$20,000,000
Profil na IMDb-u
Portal o filmu

Kralj komedije (eng. The King of Comedy) je satirični film Martina Scorsesea iz 1983. s Robertom De Nirom u ulozi opsesivnog komičara koji opsjeda svog uzora, Jerryja Lewisa.

Radnja

[uredi | uredi kôd]

Rupert Pupkin (Robert De Niro) stand-up komičar koji je odlučan u namjeri da nastupi u popularnom televizijskom talk-showu kojeg vodi njegov uzor, Jerry Langford (Jerry Lewis). Konačno se sastaje s Langfordom, ali ovaj ga odbija. Pupkin je, međutim, jedan od onih koji ne prihvaćaju "ne" kao odgovor, pa počinje uhoditi Langfordovu kuću, a ubrzo poduzima drastičnije mjere, kako bi postigao svoj cilj, da postane "Kralj komedije".

Pojavljivanja poznatih

[uredi | uredi kôd]
  • Martin Scorsese pojavljuje se u filmu dva puta: prvo kao "čovjek u kombiju", a poslije kao redatelj Langfordova showa koji uvjerava Tonyja Randalla da su mu šale koje je pripremio uistinu smiješne.
  • Scorseseova majka odigrala je (iako se ne vidi) Pupkinovu majku.
  • Televizijski producent Edgar Scherick pojavljuje se kao producent showa Jerryja Langforda.
  • Na jednom uglu pojavljuje se grupa mladih huligana. Na popisu glumaca nazvani su "Street Scum", a odigrali su ih Mick Jones, Joe Strummer i Paul Simonon iz punk grupe The Clash, glumica i pjevačica Ellen Foley, Don Letts i Pearl Harbour. Foley glumi djevojku Micka Jonesa - čak pjeva pjesmu "Hitsville UK", s albuma Clasha, Sandinista!. Letts i Mick Jones su bili originalni članovi rock grupe Big Audio Dynamite. New wave pjevačica Pearl Harbour bila je udana za Simonona u to vrijeme. Njezina grupa, The Explosions, bila je popularna u San Franciscu početkom osamdesetih.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]
  • Scorseseov prvi izbor za domaćina talk-showa bio je Johnny Carson. Prije nego što je izabrao Lewisa, razmišljao je i o Franku Sinatri i Deanu Martinu.
  • Iako je film bio financijski najneuspješniji Scorseseov uradak, kritičari su ga smatrali snažnom satirom kulta poznatih osoba, s upečatljivim ulogama i režijom. Scorsese je izjavio kako je to najbolja De Nirova uloga u njegovim filmovima.
  • U svojoj biografiji/pregledu svog rada, Scorsese on Scorsese, Scorsese je pohvalio Jerryja Lewisa, izjavivši kako je Lewis bio izrazito profesionalan te da mu je rekao kako neće biti egoističnih ispada i sukoba s njegove strane. Osim toga, Scorsese je rekao kako je Lewisova uloga u filmu bila dosta podcijenjena i da je zaslužila više priznanja.
  • Zajedno s filmovima Taksist i Razjareni bik, ovaj film čini neslužbenu trilogiju filmova u kojima Scorsese i De Niro prikazuju opsesivne likove.
  • Film je premijerno prikazan na Islandu, u čast novog kina koje je proglašeno najboljim u nordijskim zemljama.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]