Krupina
![]() |
Krupina | |||
---|---|---|---|
Panorama grada | |||
|
|||
Koordinate: 48°21′N 19°04′E / 48.35°N 19.067°EKoordinate: 48°21′N 19°04′E / 48.35°N 19.067°E | |||
Država | ![]() | ||
Pokrajina | ![]() | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Radoslav Vazan | ||
Površina | |||
- Ukupna | 88,6 km² | ||
Visina | 262 m | ||
Stanovništvo (31. prosinca 2002.) | |||
- Grad | 7.991 | ||
- Gustoća | 90 stan./km² | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 963 01 | ||
Pozivni broj | +421 (0)45 | ||
Registarska oznaka | KA | ||
Službena stranica www.krupina.sk | |||
Zemljovid | |||
Krupina (mađ. Korpona, njem. Karpfen) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Središte je Okruga Krupina.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Području grada naseljeno je još od neolitika, arheoloških nalaza ima i iz brončanog doba. Prvi pisani izvor o gradu datira iz 1135. Zajedno sa Trnavom, Krupina je najstariji grad u Slovačkoj, slobodni grad postalo je 1238.[1] Naselje se nalazi na putu poznatome kao "via magna", koji povezuje Baltičko more i Jadran. Nakon Mongolske invazije 1241./1242., grad je bio opljačkan i srušen. Poslje obnove primio je ponovo 1244. status slobodnog kraljevskog grada. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. grad je postao dio Čehoslovačke, kratko vrijeme bio je okupiran od Slovačke Sovjetske Republike. 1919., ali brzo je vraćen Čehoslovačkoj, a od 1993. je dio Slovačke.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Grad je 2002. godine imao 7.991 stanovnika.
Etnički sastav[uredi | uredi kôd]
Religija[uredi | uredi kôd]
- rimokatolici - 70,32%
- protestanti - 17,91%
- ateisti - 9,27%
- grkokatolici - 0,06%
- ostali
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Mesto Krupina - história mesta (Povijest grada Krupina) (Slovak). Town of Krupina pristupljeno 12 svibnja, 2007
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|