Kutnjak (Legrad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kutnjak
Kutnjak na karti Hrvatska
Kutnjak
Kutnjak
Kutnjak na zemljovidu Hrvatske
Županija Koprivničko-križevačka županija
Općina/Grad Legrad
Najbliži (veći) grad Koprivnica
Površina 8,99 km²
Nadmorska visina 139 m
Zemljopisne koordinate 46°16′19″N 16°46′48″E / 46.272°N 16.78°E / 46.272; 16.78Koordinate: 46°16′19″N 16°46′48″E / 46.272°N 16.78°E / 46.272; 16.78
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 331
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 278 [1]
Pošta 48317 Legrad
Pozivni broj 048
Autooznaka KC

Kutnjak (povijesno Kothnyak, Kuitnag, Kuttnyak odnosno Kuttinek[2], a lokalno pučanstvo izgovara ime sela Kótnjak, dok sami sebe nazivaju Kóčani) je selo u općini Legrad. U blizini je nalazište geotermalnih voda na lokalitetu Gložje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Seosko naselje Kutnjak nalazi se u Podravini (Koprivničko-križevačka županija), 14 km sjeverno od Koprivnice. Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 278 stanovnika [1]. Leži na 139 mnv. visine, u blizini rijeke Drave. Neposredno kraj sela sa južne strane protječe potok Segovina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika po godinama:

  • 1700. 292 [3]
  • 1771. 400 [4]
  • 1808. 500
  • 1857. 488 [5]
  • 1869. 573
  • 1880. 514
  • 1890. 628
  • 1900. 608
  • 1910. 607
  • 1921. 671
  • 1931. 700
  • 1948. 732
  • 1953. 697
  • 1961. 685
  • 1971. 589 [6]
  • 1981. 472
  • 1991. 438
  • 2001. 331 [7]
  • 2011. 278 [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi put Kutnjak se spominje 1495. godine, u popisu dimova za kraljevski porez plemićkog suca Demetrija u Križevačkoj županiji koji su ubirali dikatori pečujski kanonik Andrija i senjski kapetan Gavan iz Zagreba i ban Ivaniš Korvin:
"Processus Demetrii judicis nobilium comitatus Crisiensis minor:
KWTHNAK et Ladislai Makalay /solvit/ 6
KWTHNAK et magistri Francisci /solvit/ 2
KWTHNAK et relicte Ioannis litterati /solvit/ 4 "[8]
ukupno Kutnjak ima tada 12 dimova.

Godine 1507. posjed KOTHNYAK od 13 dimova posjeduje magistar Franjo.
Zanimljivo je spomenuti da je od 21. veljače 1512. do 24. prosinca 1512. godine u Kutnyaku, hrvatski ban i veliki ugarski palatin, Emerik (Mirko) Perenyi (1475.-1520.) pisao devetnaest svojih odluka.[9]
Godine 1513. KOTHNYAK je posjed od 10 dimova u vladništvu Domini Prothonotarii (Gospodin Protonotar).[10]
Godine 1517. KOTHNYAK ima 16 dimova: Ioannes Woykffy 14 i Gasparis Borothway 2.[11]
Godine 1520. COTHNYAK ima 15 dimova i svi pripadaju gospodaru Ioannes (Ivanu) Woykffy.[12]

Godine 1755. Kutnjak je zahvatila tzv. Podravska seljačka buna čijim je uzrokom u korijenu stajala povećana feudalna renta, a i povećana redovita tlaka. Bunu je za samo nekoliko dana sa 150 konjanika i 60 pješaka ugušio Josip Kazimir Drašković. Četiri je kolovođe dao odmah strijeljati, a ostale pobunjenike zatvoriti i poslati na istragu u Zagreb, gdje ih je većina pomrla.[13]

U prvoj polovini 20. stoljeća u Kutnjaku je bio podignut i vjerski objekt Hrvatske Starokatoličke Crkve takozvanih Starovjeraca odnosno Starokatolika, kojih danas u selu više nema.

Prezimena[uredi VE | uredi]

Prezimena koja se spominju u naselju kroz duže vremensko razdoblje:

Andrašec, Ban, Bebek, Berković, Berta, Blažević, Brodarić, Bukovčan, Buntić, Čituš, Čižmešija, Čordaš, Debeli, Debić, Dedi, Dolenec, Dovičin, Đuran, Ferenčak, Filip, Fischer, Funtek, Gašpar, Geci, Gerec, Grgac, Habek, Horvat, Igrec, Ivanušini, Ivić, Jaki, Jeluškin, Jenočin, Jendrašec, Kenđel, Kolar, Kolarić, Kolman, Kordeš, Košutak, Kovač, Križar, Križarec, Kučan, Labazan, Lisjak, Logožar, Lucek, Lukačić, Lukić, Mađarić, Mađer, Majnjšnji, Majtan, Marcian, Matotan, Međimorec, Mikec, Mikina, Mikloš, Mikulinjak, Milak, Miljak, Mraz, Mučnjak, Mudinjak, Našejev, Norčec, Novak, Novoselec, Pajser, Palčec, Petrošil, Pintar, Pišpek, Posavec, Poštenik, Potravi, Prukiaš, Radmanić, Rezek, Sabolec, Sabolić, Seđek, Smok, Stančec, Stanin, Šafar, Ščuri, Šiak, Škrinjar, Špićko, Talpas, Terdek, Tišlar, Tkalec, Tokar, Turk, Vaganić, Valent, Varga, Vargov, Vargović, Verban, Vuger, Zagorec, Živko.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Đuro Marcian (r. 1881.) - glazbenik, nastupao i na Bečkom dvoru, svirao u Orkestru Radio Budimpešta.
  • Zvonimir Krancelbinder - naivni slikar i kipar.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Barokna crkva Sv. Helena (suzaštitnici sv. Valentin i sv. Banedikt) poznata kao Kapela Sv. Jelene (1760.-1763.) koju su dali podignuti kuzminečki župnik Josip Čunčić i vlastelin Erdődy.
  • Grobljanska kapelica
  • Pilovi (2), Raspela (5)
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1892. godine, a Vatrogasni dom sagrađen je 1935.
  • NK Mladost Kutnjak osnovan je 1947. godine.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • 1913. godine započinje s radom trogodišnja pučka škola, 1955. godine pripojena je Školi Rasinji, dok u Kutnjaku ostaje samo razredna nastava. Danas Osnovna škola Kutnjak kao područna škola za 4 niža razreda pripada Osnovnoj Školi u Legradu.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Lokacija Lunjkovec-Kutnjak nalazište je vode temperature 140 stupnjeva, a budući da je sva voda toplija od 130 stupnjeva isplativa i za dobivanje električne energije, tamo se već HEP uključio u projekt izgradnje termoelektrane, što je prva faza iskorištenja tih geotermalnih bušotina.

Protok pronađene geotermalne vode je 53 litre u sekundi koji će se povećati na 70 litara u sekundi ugradnjom dubinske centrifugalne sisaljke, te će osigurati oko dva megavata električne snage. Potporu projektu Lunjkovec-Kutnjak dala je i Vlada koja će konačno i odlučiti kada će započeti izgradnja prve geotermalne elektrane u Republici Hrvatskoj.

Sam program iskorištenje geotermalne energije se provodi u dvije faze. U prvoj fazi je predviđena izgradnja geotermalne elektrane (2,5 MWe) i pratećih projekata. U drugoj fazi je predviđeno povećanje kapaciteta geotermalne elektrane (2x4MWe) i pratećih projekata te opskrba toplinom Koprivnice. Prva faza gradnje na lokaciji Lunjkovec - Kutnjak stajala bi oko 500, a druga oko 970 milijuna kuna. Od toga bi najveća ulaganja otpala na Inu i HEP. Obveza Ine bila bi ulaganje u bušotine (u prvoj fazi omogućavanje crpljenja 70 litara vode u sekundi iz postojeće proizvodne i utisne bušotine s uronjenom pumpom; u drugoj 300 litara u sekundi iz tri proizvodne i tri utisne bušotine s uronjenim pumpama), a HEP ulaganje u elektranu i sustav distribucije topline (u prvoj fazi gradnja agregata snage 2 MW, a u drugoj dva agregata po 4 MW), te bi po svršetku projekta Lunjkovec - Kutnjak imao elektranu ukupne snage 10 mW. [14][15]

Za iskorištenje i dalje vruće vode zainteresirala se Podravka koja razmatra mogućnosti izgradnje sušare za povrće na bazi te vruće vode kao energenta, što bi čak moglo doprinijeti da Podravka prebaci sušenje povrća za potrebe 'Vegete' iz inozemstva na tu lokaciju. [16]

Kultura[uredi VE | uredi]

Dugi je niz godina radila Radio stanica Kučan, počevši 1967., koja se je u nekim uvjetima mogla čuti čak i u Ljubljani. To je prva radio stanica u ovom dijelu Podravine i cijelom Međimurju. Svoju djelatnost prekinula je osamdesetih godina.[17]

Od 8. lipnja 2012. u selu djeluje Udruga žena Kutnjak – Antolovec sa ciljem očuvanja i unapređivanja kulturnih tradicija i posebnosti.

Sport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 16. ožujka 2018. godine
  2. hrcak.srce.hr/file/76880
  3. Stjepan Krivošić, Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII i prvoj polovini XIX stoljeća, HAZU Varaždin, str. 37, Varaždin 1991. ISBN 86-407-0159-8
  4. Stjepan Krivošić, Stanovništvo Podravine 1659-1859. godine, u Podravski zbornik 1983, str. 162, Koprivnica 1983. ISSN: 0350-3372
  5. Korenčić Mirko, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske : 1857-1971, str. 343-347., JAZU, Zagreb 1979. UDK: 911.375(497.5)(058)(091)
  6. Korenčić Mirko, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske : 1857-1971, str. 343-347., JAZU, Zagreb 1979. UDK: 911.375(497.5)(058)(091)
  7. Državni zavod za statistiku: Rezultati popisa stanovništva 2001. godine, Stanovništvo porema spolu i starosti po naseljima, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup06-2275.html
  8. Mađarski državni arhiv u Budimpešti, Diplomatikai leveltar, br. 104.189. i J.Adamček - I.Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. str.12
  9. Arhiv HAZU Regesta, br. 3999; br. 4022-4037; br. 4039-4040. objavljeno u: Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije, vol. 4, 465-554. Vidi i Petrić Hrvoje: O nekim toponimima Ludbreške i Koprivničke Podravine krajem 15. i početkom 16. stoljeća, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin br. 19, 2008., str. 211-250
  10. J.Adamček - I.Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. str.60
  11. J.Adamček - I.Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. str.94
  12. J.Adamček - I.Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. str.127
  13. Povijest.net
  14. http://www.vlada.hr/hr/content/download/5760/46179/file/170%20-%201.08.pdf
  15. http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=17586
  16. http://www.poslovni.hr/31901.aspx
  17. Krsto Papić: Nek se čuje i naš glas (1971)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Dokumentarni film Kutnjak - Moje selo malo