Ladislav Gradečak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ladislav Gradečak
ladgradov realizam
Ladislav Gradečak
Ladgrad, autoportret iz 1966., ulje na platnu, 27 × 18 cm.
Rođenje Varaždin
Nacionalnost Hrvat
Vrsta umjetnosti kiparstvo - slikarstvo
Poznata djela Svijećnjak duhovnog izvorišta hrvatskog naroda (1995.)[1]
Životni put biskupa Marka Culeja (1997.)
Božanska vrata (1994.)
Službeni poklon crkve Ivanu Pavlu II., reljef "Totus Tuus"(1994.)
Portal o životopisima

Ladislav Gradečak (LADGRAD) je hrvatski umjetnik (kipar i slikar), rođen u Varaždinu u doba strašne ratne strahote i ratnih razaranja gdje i danas živi i stvara. Od svojeg najranijeg djetinjstva pokazivao je darovitost. Njegov život je vrlo tajanstven i isprepleten raznim događajima. Svoje slikarstvo, kao i kiparstvo, preoblikovao je tako da se uklopi u njegovo iskustvo.

Ladgradov sin, portret iz 1979., reljef u bakru

Stvarateljstvo[uredi VE | uredi]

Ladgradova umjetnost rijetko koga ostavlja ravnodušnim. On upotrebljava konzervativni realizam da bi ga poništio. Realizam je za njega fiksirani sustav koji postoji kroz ropstvo i neslobodu uz zahtjev apsolutne i mehaničke poslušnosti.

Temelji njegove umjetnosti su jasni: revolucija položaja naše svijesti kroz rat za ljudsku percepciju, koja polazi od ove realnosti i križa se prema jednoj drugoj moćnijoj, gdje akcija i djelovanje nisu proizvod biološke i društvene evolucije već svaka akcija izvire iz svijesti, a ne iz prošlosti. Zagovornik je "spoznajnog prostora" koji, po njemu, osigurava slobodu stvaralaštva.

Pogled na svijet svojih tema i motiva on nikada ne zaustavlja na nekim slučajno odabranim mjestima. Već i letimičan promatrač zapaža da njega ne zanimaju marginalije, životna perifernost, neka slučajnost ili alternativnost. On je strastveno zaokupljen tragalaštvom, otkrivanjem bitnih životnih fenomena, naprosto životom kao i njegovim nastajanjem i postojanjem, njegovim radostima kada je život u usponu i procvatu, kada život u radostima stvara i rađa ili kada radom stvara ili u njegovom tragičnom padu kada je u zalazu, kada pod bremenom teškoća, u zamračenom obzoru, posrće. U njegovoj umjetnosti sve je stegnuto nužnošću središta.

Ladgradov transhumanizam
Ovaj svijet je obojen našom transgeneracijskom projekcijom. Opažanje koje proizlazi iz te projekcije je iskrivljeno - mi smo iskrivljeni. Takvo projektivno opažanje je obilježje našeg čovječanstva koje srlja u transhumanizam (H+). Svoje strahove od smrti projiciramo obojene u čovječanstvo tražeći svakakva tehnološko - umna rješenja radi izbavljenja. U zastrašujućoj fantaziji bojimo ih različitim bojama te ih primamo natrag, uništavajući sami sebe (kontaminacija bojama tehnološko - umne osovine). Samo iz nužnog središta može se sagledati projekcija. Umjetnost mora transcendirati fantazije.

Ladislav Gradečak

Ladgradov monogram

U vrlo kratkom vremenu on je stvorio neprolazne kiparske i slikarske forme. Njegovo je stvaralaštvo živo i neporecivo, njegova djela privlače svježinom novog i još neviđenog, dok istovremeno dišu prastarim ritmom života - ritmom mudrosti i stvaranja.

Samo jedan pogled na njegovu sliku ili skulpturu dovoljan je da prepoznamo snagu duha koja se pretočila u oblik i boju, a opet ni bezbroj pogleda neće otkriti sve skrivene tajne njegovih likovnih djela. Ona su stvorena da im se vraćamo, ponovno i ponovno, napajajući se, kao s izvora, slatkim odsjajima vječnosti. Svako njegovo djelo ima sposobnost buđenja latentnih sposobnosti duše i uvodi nas u prostore naše duhovne realnosti, naše svijesti gdje nestaju sva pitanja, u prostore gdje se odgovori javljaju spontano, formirani tišinom. Svaki svoj trenutak, u svojim slikama, pokušava "nužnim središtem" razvući u vječnost.

Ladgrad predvodi sportsko - umjetničku smotru u Varaždinu krajem 1960.
Ladgradova pozlaćena skulptura Otvoreno srce ljubavi za Montserrat Caballé prilikom njezinog dolaska u Hrvatsku (10.5.1997.), na gala koncert Dva glasa jedno srce

Najpoznatija djela[uredi VE | uredi]

Gotovo da nema likovnog područja u kojem Ladislav Gradečak nije izrazio svoj umjetnički kreativni genij. Bavi se slikarstvom na platnu, skulpturom i grafikom. U požaru koji će izbiti 1977., u podrumu kuće gdje su bila deponirana neka njegova djela, izgorjelo je preko 800 grafika i pedeset ulja na platnu. U svom slikarskom atelijeru provodio bi po cijele dane.

Za slikanje, osim svog tijela, koristi kretanje nužnog središta. Iza sebe ima dugi, samozatajni put vlastitog samousavršavanja pod korektivom svojega vlastitog unutrašnjeg stvaralačkog imperativa. Neka od njegovih djela ušla su u povijest. O umjetnosti je rekao:

Umjetnost čovjeku mora biti pokazatelj kako istražiti sebe, svoju pravu stvarnost, ovakvog kakav je, a ne kakav bi želio biti. Umjetnost traži mnogo hrabrosti i odricanja jer njezin osnovni zahtjev trebao bi biti - sloboda!
Kardinal Kuharić poklonio je 1994., Ivanu Pavlu II. dar (u srebru i zlatu), kojeg je izradio hrvatski umjetnik Ladislav Gradečak
Božanska vrata u Vinici, pored Varaždina [2]


Godine 1987. i 1988. izradio je svoje kapitalno djelo, kip Istinski prikaz žene, viši od tri metra, te 1994., Božanska vrata na viničkoj crkvi. Autor se o njima izrazio slijedećim riječima:

“Vrata su rađena spajanjem slike, zvuka i asocijacija u kojima se miješaju okomiti i vodoravni likovi te moj implicitni komentar.“ Ladgrad je svoju kompoziciju zamislio kao uspravnu pačetvorinu u kojoj je upisan križ, a površina je podijeljena na deset ploha po pet na svakom krilu vratnica. Križ je obrađen stiliziranim florealnim (biljnim) motivima.

U najgornjoj lijevoj kaseti izveden je lik Duha Svetoga u obliku golubice iz koje isijavaju zrake na brežuljkast pejzaž s dvije crkve što je općenito ambijent u koji autor smješta svoje simboličke likove. U desnoj plohi prikazan je Bog Otac s ispruženom rukom, dok iz njegove glave u prostor prodiru razgranati pravci zagonetnih značenja.

Na sjecištu križa postavljena je okrugla zlatna plaketa na kojoj je izveden lik Isusa Krista. Slijede četiri velike kasete u kojima su prikazani evanđelisti sa svojim simbolima. Svetog Marka predstavlja krilati lav s knjigom. Na tom motivu je i potpis autora jer mu je krsno ime Ladislav. U desnoj ravnini je prikaz svetog Ivana što ga simbolizira orao, znak uzvišenog nadahnuća, i knjiga. Slijede dvije identične plohe, plitke, ali izdužene, s prikazima glava anđela s krilima.

U donjoj kaseti na lijevoj strani je prikaz svetog Mateja kao kerubina u ljudskom obliku kako zapisuje Kristove pretke. Sveti Luka je na desnoj strani, a oblikovan je kao krilati vol sa svitkom. Sasvim u dnu su dvije plohe koje predstavljaju Sunce i Mjesec što su simboli Blažene Djevice Marije kojoj se pripisuju riječi: "Žena obučena u sunce, mjesec pod njezinim nogama." I prikazi ovih nebeskih tijela vezani su za krajolik u kojem se na vrhu brijega pojavljuje crkva, a u dnu na čistini skupine ljudi izvedene stilizirano.

Zamisao i izvedba Božanskih vrata Ladislava Gradečaka upućuje na činjenicu da autor slijedi bogatu tradiciju hrvatskog kiparstva vezanu za ukrašavanje crkvenih vrata koja započinje genijalnim ostvarenjem majstora Buvine koji je 1214. godine izveo vratnice na splitskoj katedrali.

Autor vrata na viničkoj crkvi svetog Marka iskazao se kao umjetnik koji vlada materijalom i čiji se talent posebno ističe u plastičnim oblikovanju likova i krajolika. Iluzije koje on sugerira svojim motivima izvedenim u bakrenom reljefu odaju vatru zanosa s kojom su rađeni, ali uz umjetničku vrijednost imaju oni i duhovnu jer posredovanjem simbolike govore o neraskidivoj vezanosti Svetoga Trojstva s čovjekom i prirodom, upozoravajući na ljepotu motiva, smirenost ugođaja i veličanstvenost teme. Na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega ili Spasova 1994. godine mons. Marko Culej, pomoćni biskup zagrebački, blagoslovio je i otvorio nova vrata crkve svetog Marka u Vinici.

Te iste godine Ladgrad je dobio od samog kardinala Kuharića narudžbu da izradi službeni poklon za svetog oca Ivana Pavla II., prilikom njegovog prvog posjeta Hrvatskoj 1994. Uzoriti kardinal Franjo Kuharić predao je taj dar, remek djelo Ladislava Gradečaka, reljef u srebru i zlatu pod nazivom Totus Tuus (Sav Tvoj), u zagrebačkoj katedrali, kao službeni poklon Crkve u Hrvata 1994., Ivanu Pavlu II. Papa je došao u Hrvatsku kad je Zagrebačka nadbiskupija slavila devetstotu obljetnicu i dok je još trajala agresija na Hrvatsku. Ova suradnja između kardinala Kuharića i Ladgrada trajala je sve do kardinalove smrti.

Životni put biskupa Marka Culeja (vlasništvo Varaždinske biskupije)

Sljedeće u nizu velikih djela, nastala tijekom Domovinskog rata u njegovoj radionici, je ideja svijećnjaka duhovnog izvorišta hrvatskog naroda koju je i realizirao 1994. To kiparsko djelo sadrži bitne autorove uvide o slobodi u tkanju ljudskoga života i sudbine.

Na Misi za domovinu, tijekom proslave Dana hrvatske državnosti 1995., u zagrebačkoj katedrali, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman zapalio je svijeću u svijećnjaku duhovnog izvorišta hrvatskog naroda. Simbolika ovog svijećnjaka je višestruka. Iz kaosa i nereda tako se uzdiže red, simbolizirajući vjekovnu hrvatsku težnju k državnosti. Na kraju " vertikale svjetla", u centru ploda i sjemena, nalazi se država kao želja, potreba i nužnost. Ovaj svijećnjak na svoj način prikazuje i povijest i evoluciju hrvatskog naroda izraženu u jednom predmetu.

Blagoslivljajući ovaj svijećnjak kardinal Franjo Kuharić je rekao da je on “simbol povezanosti zemaljske s nebeskom Crkvom, kao vertikala koja povezuje nebo i zemlju,vertikala svjetla koje je simbol sam uskrsnuli Isus Krist“ .

Životni put prvog varaždinskog biskupa Marka Culeja naziv je slike, reljefa, koji je 28.rujna 1997., prigodom ustoličenja bio uručen prvom varaždinskom biskupu msgr.Marku Culeju. Samo djelo zapaženo je od svih nazočnih, ne toliko po dimenzijama (170x120), koliko poradi iznimnog dojma koji je slika proizvela na sve nazočne. Radi se zapravo o realizaciji itinerarija jedne iznimne osobnosti kao što je biskup Marko Culej. U tom reljefu (bakar, srebro, zlato), Ladgrad se uvjerljivošću uspio identificirati do simbola uspostavljanja jedne nove Kristove zajednice, nove biskupije. Te prepoznatljive značajke istodobno predstavljaju umjetničku fiksaciju iznimnog trenutka u vjerskoj i nacionalnoj povijesti hrvatskog naroda.

Ladgradova geometrija vertikale svjetla

Ladgradov geometrijski prikaz vertikale svjetla[uredi VE | uredi]

Geometrijska strukura pojavnih oblika, kao i vibrantna forma boja i linija u Ladgradovoj umjetnosti, stegnuta je samim središtem koje je istovremeno uravnoteženo i fluidno. Sve dijeli i ujedinjuje. Ono je sve i u njemu je sve. Do sada se u umjetnosti nije razmišljalo o tome da postoji mogućnost pokretanja takvog središta u nama jer je ono uvijek bilo nepokretno i preneseno na nešto izvansvjesno ili realno jer se većinom radilo o kretanju očne točke. Ladgradovo istraživanje temelji se na pokretanju nužnog središta.

Unutarnji izvor umjetnosti[uredi VE | uredi]

Gradečakovu umjetnost analizira poznati pisac i kritičar prof.dr. Zvonimir Bartolić. On kaže da se u vremenima, kao što je ovo naše, javljaju ljudi koji u sebi, ponekad nenadano, a ponekad kao rezultat pritajene, ali žive veze sa svojim unutarnjim izvorom, otkrivaju sposobnost da izraze, oblikuju i drugim ljudima vidljivo prikažu istinu postojećih zbivanja.

Jedan od takvih ljudi, umjetnik velike stvaralačke snage, svakako je i Ladislav Gradečak. On stvara znakove vremena. Iz prividne složenosti izabire ono što je bitno i važno te nam to prikazuje jednostavnim, a opet značajnim bremenitim simbolima.

Filozofija Ladgradove umjetnosti[uredi VE | uredi]

Njegovo najnovije slikarstvo i filozofija temelji se na deinstalaciji percepcije vanjskog svijeta rušeći koncepte ove civilizacije. Ladislav Gradečak je uznositelj vertikale svjetlosti koja je vidljiva u svakom njegovom djelu. Ona prožima sav njegov umjetnički sustav po kojem se sve zbiva. Njegova umjetnost otkriva da su linije opažajne svjetlosti paralelne s linijama naše svjesnosti. Takva umjetnost je revolucionarna jer u jedinstvu nužnog središta izražava slobodu u svom neprekidnom kretanju.

Članci[uredi VE | uredi]

  • Juraj Baldani, "Božanska vrata u Vinici", Glas Koncila, 33./1994., br.22(1042), 29.V., str.15.
  • Večernji list SRIJEDA, 31.V.1995., Misa za domovinu u zagrebačkoj katedrali, str.4.
  • Velebit: glasilo Ministarstva obrane Republike Hrvatske [tisak] /Ministarstvo obrane/, (1995). BOŽE ČUVAJ HRVATSKU. /članak potpisao Željko Stipanović/
  • Međimurske novine, 26. prosinca 1997., Ladislav Gradečak, str.12. /članak potpisao prof.dr.Zvonimir Bartolić/
  • Varaždinske vijesti, broj 2591., 7.IX.1994., Varaždinac-autor službenog dara Papi, str. 40. /članak potpisuje Ivan Njegovec/
  • Regionalni tjednik || 10. lipnja 2014., br.525, "Iznimno umjetničko djelo posvećeno Papi", str. 18. /članak potpisuje Ernest Fišer/
  • Regionalni tjednik || 24. lipnja 2014., br.527, "Dva Krklecova lika", str.18-19. /bakreni reljef koji je izradio varaždinski umjetnik Ladislav Gradečak simbolizira prolaznost vremena, ali i ne prolaznost kvalitetnih djela/ [3]

Knjige[uredi VE | uredi]

  • Anđelko Košćak: Vinica-Župa sv. Marka evanđelista, Denona, Zagreb, (2013).ISBN 978-953-6729-38-8
  • A.P.Kezele: Istina u pjesmi, Dvostruka Duga, Čakovec (1994). ISBN 953-96171-1-1(ilustracije Ladislav Gradečak)[4]
  • Zvonimir Bartolić: Kronika jednog kritika, ZRINSKI d.d., Matica Hrvatska, Čakovec (1991), str.252.
  • The art movement of spiritual realism / Ladislav Gradečak ; [translation Tibor Šimić ; photographs Kruno Sudec]. - Varaždin : Tiskara Varteks, 2008. - 125 str. : ilustr. (pretežno u bojama) ; 21 cm Str. 7-11: Foreword / Violeta Njegać. - Str. 124-125: Afterword / Bojan Mucko Prizl. ISBN 978-953-7281-12-0
  • Hrvatski kajkavski kolendar 1998. Nova stranica u povijesti hrvatske crkve, str.47. ZRINSKI d.d., Čakovec (1997).
  • PAPA U HRVATSKOJ 10-11.rujna 1994. Europapress holding, Glas Koncila, 63str., 64str.
  • Devetstota obljetnica Crkve zagrebačke, Nadbiskupija Zagrebačka, (1995), 82str., 83str. ISBN 953-96624-3-5

Galerija[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. (): Tiskovna konferencija u Matici Hrvatskoj , IKA V - 9147/6, 7. lipnja 1994. Pristupljeno 12. kolovoza 2017.
  2. Općina Vinica: Postavljen bakrorez s likom svetog oca Pape Ivana Pavla II. Općina Vinica, službene stranice. 9. svibnja 2014. Pristupljeno 12. kolovoza 2017.
    "Povodom proglašenja Pape Ivana Pavla II svetim, na pročelju župne crkve Sv. Marka Ev. postavljen je bakrorez s likom Hrvatima dragog Pape. Bakrorez je izradio Ladislav Gradečak, župljanima od ranije poznat kao autor „Božanskih vratiju“ na ulazu u crkvu."
  3. Bakreni reljef u osnovnoj školi Gustava Krkleca u Maruševcu, otkriven povodom obilježavanja 115. godine rođenja Gustava Krkleca. (): 115. rođendan Gustava Krkleca, Maruševec. Pristupljeno 12. kolovoza 2017.
    ", a radi se o dva lika – jednog Krkleca iz mlađih dana i onog kakvog ga svi prepoznajemo. Reljef su otkrili predsjednica Udruge Blanka Glavica Ječmenica i Božidar Petrač predsjednik Društva Hrvatskih književnika koji je nakon toga održao predavanje s temom“Pjesništvo Gustava Krkleca“."
  4. Istina u pjesmi / A. P. Kezele ; <ilustracije Ladislav Gradečak>, Gradska knjižnica Rijeka. Pristupljeno 12. kolovoza 2017.
  5. Đuro Vidmarović: Marija Bistrica – središte marijanske pobožnosti u Hrvata , HKV, 14. srpnja 2014. Pristupljeno 12. kolovoza 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]