Marija Bistrica

Marija Bistrica
Marija Bistrica Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Krapinsko-zagorska
Načelnik općine	Josip Milički, ing.
Naselja u sastavu općine	Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica
Površina	67 km2
Stanovništvo (2001.)	6612
Broj stanovnika Marija Bistrica, Krapinsko-zagorska [uredi] Naselje 2001. 2011. 2021. Popis naselja Globočec 619 525 490 Hum Bistrički 520 441 430 Laz Bistrički 854 788 742 Laz Stubički 292 267 220 Marija Bistrica 1107 1071 1045 Podgorje Bistričko 941 904 849 Podgrađe 343 321 302 Poljanica Bistrička 431 347 292 Selnica 752 653 596 Sušobreg Bistrički 92 81 70 Tugonica 661 578 517 Ukupno [uredi] 6612 5976 5553 Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	49246 Marija Bistrica

Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom

Kip Majke Božje Bistričke

Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Poznata je po hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu.

Zemljopis

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja. Nalazi se 25. km sjeverno od Sesveta. Graniči na istoku sa Zagrebačkom županijom točnije s Gradom Sveti Ivan Zelina, na sjeveroistoku s Općinom Konjščinom, na zapadu s Općinom Gornjom Stubicom, na sjeverozapadu s Općinom Bedekovčinom, na sjeveru s Općinom Zlatar Bistricom, te na jugu s Gradom Zagrebom točnije s gradskom četvrti Sesvete.

Stanovništvo

Općina Marija Bistrica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	5185	5779	6526	7544	8559	9741	9630	9968	10334	9874	9223	8320	7448	7012	6612	5976	5553
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz starih općina Zlatar-Bistrica i Donja Stubica. Od 1857. do 1991. dio podataka sadržan je u općini Konjščina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Marija Bistrica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	438	448	580	606	686	744	708	773	852	822	829	860	953	1057	1107	1071	1045
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

• načelnik: Josip Milički, ing.
• predsjednik Općinskog Vijeća: Teodor Švaljek, ing.

Povijest

Mjesto Bistrica dobila je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. zagrebački biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Poznate osobe

• Valentin Pozaić, hrvatski biskup
• Juraj Žerjavić
• Marica Slava Vedrina, hrvatska misionarka u Paragvaju
• Konstantina Mesar, hrvatska katolička redovnica, žrtva komunističkih čistki

Spomenici i znamenitosti

• Hrvatsko nacionalno marijansko svetište
• Dvorac Hellenbach iz 18. stoljeća.

Svetište

Podrobniji članak o temi: Svetište Majke Božje Bistričke

U Bistrici se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Reljefnu sliku, "Svjetlo istine", koja je izložena na štovanje u samoj unutrašnjosti crkve Majke Božje Bistričke, bliže oltaru, izradio je 1997. varaždinski umjetnik Ladislav Gradečak. Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.

Galerija postaja križnoga puta

Isus uzima na sebe križ

Isus tješi jeruzalemske žene

Isusa svlače

Isus umire na križu

Unutarnje poveznice

• Kulturno-povijesna cjelina Marije Bistrice, zaštićeno kulturno dobro

Vanjske poveznice

• Službena stranica Općine Marija Bistrica

Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.