Leonard Bagni

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Leonard Bagni (Pazin, 8. prosinca 1593.Zagreb, 2. listopada 1650. ), hrvatski isusovac, fizičar, teolog, gramatičar, retoričar, filozof, metafizičar, misionar iz Pazina. Nepravedno nije poznat široj javnosti, jer je među prvim hrvatskim profesorima na inozemnim sveučilištima.[1]


Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Pazinu. U Ljubljani je završio gimnaziju. U isusovce je stupio u moravskom gradu Brnu 1610. godine. Dvije godine bio je u novicijatu i nakon toga je studirao filozofiju. U Zagrebu je dvije godine bio profesorom gramatike u Zagrebu te godinu dana u Ljubljani. Opet je studirao u Štajerskom Gradcu teologiju te je godinu dana bio misionar u t.zv. turskoj misiji u mađarskom Pečuhu. Od 1624. godine u Ljubljani je profesorom moralne teologije. Dvije godine što su uslijedile bio je u Štajerskom Gradcu profesorom retorike. Sljedeće, 1627. je u Beču profesorom filozofije u Beču. Njegova bečka predavanja iz fizike rukopisno je zabilježio 1628. njegov student Juraj Winkler, također isusovac. Sabrana su u djelu Physica (hrvatski: Fizika). Zadnje je godine bio drugi put predavao metafiziku i bio je dekan filozofskoga fakulteta. Nakon toga je u Hrvatskoj. 1631. je godine u Rijeci bio ravnateljem škole i propovjednikom te potom sedam godina rektor kolegija. Poslije toga je u Beču, gdje je bio od 1639. godine profesorom moralne teologije i ravnatelj nižih škola. Slabo zdravlje natjeralo ga je na odlazak južnije, u Trst 1646. godine. Ni ondje nije prestao s radom, nego je u tršćanskome kolegiju bio duhovnikom i voditelj kućnih rasprava o moralnim pitanjima. U Štajerskome Gradcu je sljedeće dvije godine bio profesorom Svetoga pisma. Travnja 1650. godine vratio se u Hrvatsku. Došao je u Zagreb za rektora kolegija. Nedugo zatim teže se je razbolio i umro 2. listopada 1650. godine.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Stipan Bunjevac: Zaboravljeni hrvatski velikani - profesori na stranim sveučilištima. Nizanka životopisa o manje ili više poznatim ali potpuno nepoznatim hrvatskim misionarima, istraživačima, znanstvenicima, profesorima, književnicima, diplomatima i ispovjednicima od 16. do 20. stoljeća na različitim kontinentima, na temelju knjige Mije Korade 'Istraživači novih obzorja': Pronositelji znanja diljem svijeta, Glas Koncila, br. 45, 11. studenoga 2018., str. 21.