Pazin

Koordinate: 45°14′N 13°56′E / 45.24°N 13.94°E / 45.24; 13.94
Izvor: Wikipedija
Pazin
Vlag pazin.gif
Pazin (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Istarske županije.svg Istarska
Površina
 - ukupna 134,9 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 9.227 stan.
Broj stanovnika
Pazin, Istarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Beram 234 234 222
Bertoši 275 325 392
Brajkovići 358 353 340
Butoniga 88 74 66
Grdoselo 143 119 128
Heki 465 469 495
Ježenj 142 141 147
Kašćerga 279 256 235
Kršikla 54 48 34
Lindar 408 402 410
Lovrin 342 364 328
Pazin 4986 4386 3981
Trviž 425 409 416
Vela Traba 215 227 245
Zabrežani 408 426 454
Zamask 56 58 50
Zamaski Dol 60 51 42
Zarečje 289 296 294

Ukupno
[uredi]
9227 8638 8279
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Suzana Jašić (Možemo!)
Poštanski broj 52000
Pozivni broj +385 (0)52
Autooznaka PU
Službena stranica www.pazin.hr
Zemljovid
Pazin na karti Hrvatska
Pazin
Pazin
Pazin na zemljovidu Hrvatske
Pazin na karti Istarska županija
Pazin
Pazin
Pazin na zemljovidu Istarske županije

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica. Središte je gospodarskoga, kulturnog, obrazovnog, sportskog i zabavnog života središnje Istre. Od 1992. administrativno je sjedište Istarske županije (skupštine, stručnih službi i nekih upravnih odjela), te je po površini najveći grad u županiji.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad Pazin sastoji se od 18 naselja (stanje 2006-), to su: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol, Zarečje i Lindarski Katun.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Zemljopisni položaj
  • 45,24° sjeverne zemljopisne širine
  • 13,93° istočne zemljopisne dužine

Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Stari dio grada smješten je nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazince koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Zbog zemljopisnog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti. Pazin je zahvaljujući svom položaju u središtu Istre cestovno povezan sa svim gradovima u Istri, a upravo kroz njega prolazi i Istarski ipsilon koji ga preko tunela Učka povezuje s Rijekom i ostatkom Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica.

Pazin, panorama, Pazinska jama u prvom planu

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Grad Pazin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7966
8167
8342
8330
9200
10317
11211
10518
8685
8537
8389
8158
8889
9369
9227
8638
8279
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Pazin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Tinjan, od 1857. do 1971. u općini Cerovlje, a do 1961. dio podataka sadržan je u općini Gračošće. Od 1857. do 1890., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općine Gračišće. Od 1857. do 1880., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općina Motovun i Karojba, a istih je godina dio podataka sadržan u općini Motovun. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Pazin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3378
3424
2368
2173
2702
3249
5340
5125
2526
2554
3132
3598
4842
5282
4986
4386
3981
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Bertoši, Heki, Lovrin i dio podataka za naselje Zabrežani. U 1931. sadrži podatke za naselje Zarečje. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za bivše naselje Stari Pazin te od 1880. do 1910. i od 1948. do 1971. dio podataka za isto naselje koje mu je pripojeno 1981. i tada je prestalo postojati, a od preostalog dijela formirano je naselje Lovrin. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kaštel u Pazinu

Grad Pazin prvi se put spominje 983. kao tzv. Pazinska utvrda (lat. castrum Pisinum). Od 12. stoljeća Pazin je središte Pazinske knežije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. Austrija je Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga.

Pazinski je kraj u 19. st. bio većinski hrvatski, no vlast su držali Talijani i talijanaši. Hrvati su bili mahom težaci i koloni, a Talijani i talijanaši su bili među trgovcima, veleposjednicima i razni pripadnici slobodnih profesija. Koloni u Pazinu su bili u gorem položaju od inih kolona s poluotoka, jer je uglavnom bio slučaj da nisu imali ni kuću ni zemlju. Od 4400 posjednika, pravu su moć imalo njih sedmero iz talijanaško-talijanskih redova. Posjedi su se često prodavali, a zemljišta su posebice kupovali doseljenici iz Furlanije.[1]

Zadnja desetljeća 19. stoljeća podižu bitnost grada Pazina, zbog čega hrvatski, talijanaški i talijanski pokret svoje središte prebacuju u taj gradić. Tome je pridonijela činjenica da koju su sve strane shvatile, da tko pobijedi na središnjem dijelu Istre, koji je bio uglavnom naseljen Hrvatima, vrlo će vjerojatno pobijediti u cijeloj pokrajini. Stoga su usredotočili svoje političke i gospodarske resurse prema Pazinu, pa su i same vlasti 1880-ih onamo namjeravale preseliti sjedište Istarskoga sabora iz Poreča. Okolnosti su bile takve da je markgrofovija Istra bila izrazito nepismena, izuzevši Krk i Kastavštinu, sve kao posljedica dotadašnje talijanaško-talijanske politike. Tako nepismeni predjeli nisu ni mogli dati kvalitetnih kadrova koji bi vodili nacionalni preporod, stoga se poslalo preporoditelje iz pismenijih dijelova markgrofovije, s Kastavštine i s Krka. Borba je bila vrlo teška - primjerice, pazinski načelnik Ante Dukić iz Kastavštine je umro zbog iscrpljenosti. Na njegovo je mjesto došao doktor prava Dinko Trinajstić, koji je udovoljio uvjetima za kandidata: iznimno jako zdravlje i natprosječna fizička snaga. Trinajstić je energično vladao, prekinuvši praksu ponizna nastupa pred zelenašima (kreditno-špekulantska mreža[2]), a mahom su bili iz talijanaško-talijanske koja je do tada vladala. U tome su pravcu utemeljene podružnice narodnjačke Istarske posujilnice radi uništavanja posla zelenašima. Time zelenaši i talijanaši više nisu mogli za sušnih godina manipulirati siromašnim pazinskim težacima, mahom Hrvatima. Hrvatski je književnik Vladimir Nazor koji je tih godina službovao u pazinskoj gimnaziji, opisao je grad Pazin iz vremena Trinajstićeva načelnikovanja Pazinom kao "srcem srca Istre". Trinajstić je tako dobro vodio općinu da je na svoju stranu privukao one koji su do tada bili neodlučni ili ovisni. Stvorivši takvu većinu, načelnik koji je došao iza njega, Šime Kurelić iz Pićna imao je tako veliku bazu da je bio načelnikom dva desetljeća sve dok Italija nije 1918. okupirala taj kraj, a Kurelića zatočila.[1]

Tako je u drugoj polovini 19. stoljeća Pazin postao jednim od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te su osnovane Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije ukinute su kada je nakon Prvog svjetskog rata Pazin 1918. okupirala, a potom anektirala Italija. Ipak, preporoditeljski rad je urodio plodom. Učinci su talijanizacije uvelike neutralizirani i poništeni. Doseljeni Talijani i talijanaši su nakon desetljeća odbijanja shvaćanja povijesne zbilje shvatili stvarne okolnosti; rashrvaćivanje i talijanizacija je vremenom oslabilo te je tako od 1880. do 1910. broj osoba koje su službeno izjasnile kao Talijani skoro prepolovio.[1]

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon što je Italija kapitulirala, Pazin su u rujnu 1943. zauzeli istarski partizani. U tom je gradu Pokrajinski NOO za Istru donio odluku kojom se Istra sjedinjuje s maticom Hrvatskom. Ta je odluka godine 1947. potvrđena Pariškim mirovnim ugovorom.

Nakon što je Hrvatska 1991. godine postala neovisna, Pazin, iako je po ekonomskoj snazi zaostajao za Pulom, određen je kao sjedište Istarske županije uglavnom iz povijesnih razloga.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Zapadni dio pazinskog kaštela s ulazom u muzej

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Pazinu djeluje katedra Čakavskog sabora.

Tehnička kultura[uredi | uredi kôd]

  • Radioklub Pazin - jedan od najaktivnijih radioamaterskih klubova u Hrvatskoj
  • Radio Istra - prva privatna radijska postaja u Istri, koja prvih godina radila je pod nazivom Radio Pazin.

Šport[uredi | uredi kôd]

Brdsko-biciklističko-trekersko-trkačka (pustolovna) utrka[5][6] Pazinčica Clearwater Revival održava se od 2005.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pazin koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.