Lepavina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lepavina
Lepavina na karti Hrvatska
Lepavina
Lepavina
Lepavina na zemljovidu Hrvatske
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/Grad Sokolovac
Zemljopisne koordinate 46°06′04″N 16°40′34″E / 46.101°N 16.676°E / 46.101; 16.676Koordinate: 46°06′04″N 16°40′34″E / 46.101°N 16.676°E / 46.101; 16.676
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 279
Pošta 48306 Sokolovac
Lepavina na karti Koprivničko-križevačka županija
Lepavina
Lepavina
Lepavina na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije
Manastir Lepavina28aug2004.jpg
Manastir Lepavina.

Lepavina je selo i važna željeznička postaja na željezničkoj pruzi Zagreb - Dugo Selo - Koprivnica - Botovo. Lepavina je danas u općini Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija.

Poštanski pripadaju uredu Sokolovac, broja 48306.

U selu postoji katolička kapela, a u šumskom području nedaleko ovog naselja nalazi se pravoslavni manastir Lepavina. Početkom 17. stoljeća su se na ovo područje naselili Vlasi, a pretpostavlja se da je Lepavina bila lokalitet iz ranijeg razdoblja. Oni su pod rukovodstvom arhimandrita Visariona 1636. godine počeli temeljnu izgradnju manastira Lepavine i 1642. godine su sa tom izgradnjom bili gotovi pored svih teškoća na koje su nailazili. Time je osnovan manastir u pravom smislu riječi. Rujna 1642. godine potvrdio je baron Ivan Galer manastiru pravo vlasništva na sve zemlje oko Branjske i Sesvečana. Tada je manastir Lepavina bio grkokatolički manastir koji je priznavao papu i vlast zagrebačkih biskupa. Izgradnju manastira su pomagale vojne vlasti jer je on trebao biti središte grkokatoličanstva na ovom prostoru. Zbog toga je povijest manastira Lepavine neodvojivo bila povezana s poviješću Vlaha u Varaždinskom generalatu. Godine 1666. sudjelovali su oni i stradali u velikoj Osmokruhovićevoj buni.

Vladike su u Mijakićevo doba postali sufragani zagrebačkih biskupa, a odrekli su se pećkog patrijarha. Otpor toj unijatskoj eparhiji pružali su kaluđeri iz Marče i Lepavine. Krajem 1692. godine i početkom 1693. boravio je u Lepavini, kao duhovnom centru Vlaha u Varaždinskom generalatu, patrijarh Arsenije III. Crnojević, car Leopold I. dao mu je crkvenopolitičku vlast nad svim doseljenim pravoslavcima, time i nad unijatima u Banskoj Hrvatskoj. Tu je patrijarh okupljao narod i preobratio ga iz grkokatoličanstva u pravoslavlje. Od tada do danas manastir Lepavina je centar Srpske Pravoslavne Crkve.