Koordinate: 46°07′N 16°42′E / 46.11°N 16.70°E / 46.11; 16.70

Sokolovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Sokolovac. Za druga značenja pogledajte Sokolovac (razdvojba).
Sokolovac
Sokolovac (grb).gif
Sokolovac na karti Hrvatska
Sokolovac
Sokolovac
Sokolovac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka
Načelnik općine Vlado Bakšaj
Naselja u sastavu općine Brđani Sokolovački, Domaji, Donja Velika, Donjara, Donji Maslarac, Gornja Velika, Gornji Maslarac, Grdak, Hudovljani, Jankovac, Kamenica, Ladislav Sokolovački, Lepavina, Mala Branjska, Mala Mučna, Mali Botinovac, Mali Grabičani, Mali Poganac, Miličani, Paunovac, Peščenik, Prnjavor Lepavinski, Rijeka Koprivnička, Rovištanci, Sokolovac, Srijem, Široko Selo, Trnovac Sokolovački, Velika Branjska, Velika Mučna, Veliki Botinovac, Vrhovac Sokolovački
Površina 136,69 km2
Stanovništvo (2001.) 3.964
Broj stanovnika
Sokolovac, Koprivničko-križevačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Brđani Sokolovački 63 50
Domaji 182 176
Donja Velika 109 91
Donjara 29 26
Donji Maslarac 83 74
Gornja Velika 110 95
Gornji Maslarac 51 42
Grdak 98 85
Hudovljani 150 135
Jankovac 56 41
Kamenica 26 17
Ladislav Sokolovački 131 120
Lepavina 279 200
Mala Branjska 67 60
Mala Mučna 111 81
Mali Botinovac 26 15
Mali Grabičani 208 193
Mali Poganac 142 141
Miličani 158 147
Paunovac 39 30
Peščenik 99 79
Prnjavor Lepavinski 67 58
Rijeka Koprivnička 83 68
Rovištanci 71 57
Sokolovac 566 464
Srijem 222 213
Trnovac Sokolovački 119 104
Velika Branjska 64 31
Velika Mučna 363 339
Veliki Botinovac 97 88
Vrhovac Sokolovački 62 65
Široko Selo 33 32

Ukupno [uredi] 3964 3417 2783

Poštanski broj 48306 Sokolovac
Sokolovac na karti Koprivničko-križevačka županija
Sokolovac
Sokolovac
Sokolovac na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije

Sokolovac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Sokolovac smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske u Podravini. U sastavu je Koprivničko-križevačke županije s još 21 općinom i 3 grada. Općina Sokolovac sa svoje sjeverne strane graniči s Općinom Rasinja, s istočne i sjeveroistočne strane s Gradom Koprivnica, sa zapadne i jugozapadne strane s Gradom Križevci, a na jugu s Općinom Zrinski Topolovac koja je u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu iz 2001. godine u općini Sokolovac živi 3.964 stanovnika. U samom naselju Sokolovac je, prema istom popisu, 566 stanovnika. Kao veća naselja mogu se izdvojiti Velika Mučna (363), Lepavina (279), Srijem (222) i Mali Grabičani (208).

Po narodnostima, u općini Sokolovac najveći dio čine Hrvati (83,50%), zatim Srbi (11,68%), Slovenci (0,25%), Albanci (0,18%) i Bošnjaci (0,15%). Ostali su neizjašnjeni ili pripadaju nekim drugim narodnostima.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općina Sokolovac se sastoji od 32 naselja. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti. Bira se na neposrednim tajnim izborima zajedno sa zamjenikom. Mandat općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika traje 4 godine. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana, sastoji se od 15 članova izabranih na izborima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Sokolovac se ranije zvao Kukavica. Osnovan je u vrijeme Vojne krajine. Gušća naseljenost ovih krajeva datira s prijelaza 16. na 17. stoljeće u vrijeme postojanja Vojne krajine. Sokolovac se spominje kao središte Sokolovačke kumpanije ili satnije koja je bila u sastavnom dijelu Đurđevačke regimente ili pukovnije. Stanovnici Vojne krajine bili su graničari ili krajišnici koji su zaslužni što je Srednja Europa ostala zaštićena od napada Osmanskog carstva.Vojna krajina imala je različite i nejedinstvene organizacije uprave. Ovi krajevi kao i veći dio Podravine pripadali su pod Varaždinski generalat koji je organizacijski bio podijeljen na četiri kapetanije (Đurđevačka, Koprivnička, Križevačka i Ivanićka) s različitom veličinom i brojem stanovnika. 1745. Varaždinski generalat bio je reorganiziran u novi sustav regimentskih uprava: Križevačku i Đurđevačku regimentu.Varaždinski generalat i Đurđevačka pukovnija ukinuti su zajedno s pripadajućim satnijama 1871. godine i pripojeni civilnom dijelu Hrvatske pod vlašću hrvatskog bana i sabora.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Sokolovac bavi se većinom stočarstvom i malim obrtništvom. Ne postoje uvjeti za neku veću proizvodnju jer nema izgrađenih cesta niti vodovoda. Nekoliko gospodarstvenika u središtu Sokolovca bavi se preradom drveta. Za pokretanje gospodarstva potrebna su velika ulaganja. Kroz Sokolovac prolazi željeznica.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na području Sokolovačke općine, točnije, iznad sela Gornja Velika nalazi se Ivinin vrh (309 m), najviši vrh Bilogore (vidi: Rajčevica).

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

[nedostaje izvor]

Kultura[uredi | uredi kôd]

[nedostaje izvor]

Šport[uredi | uredi kôd]

Ostale udruge[uredi | uredi kôd]

  • Vatrogasna zajednica općine
  • HNK Sokol
  • NK Bilogora
  • Društvo žena Sokolovac
  • Podružnica umirovljenika Sokolovac
  • Općinsko društvo Crvenog križa
  • Udruga "Sveti Vid"

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Sokolovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.