Sokolovac

Koordinate: 46°07′N 16°42′E / 46.11°N 16.70°E / 46.11; 16.70
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Sokolovac. Za druga značenja pogledajte Sokolovac (razdvojba).
Sokolovac

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaKoprivničko-križevačka

NačelnikVlado Bakšaj
NaseljaBrđani Sokolovački, Domaji, Donja Velika, Donjara, Donji Maslarac, Gornja Velika, Gornji Maslarac, Grdak, Hudovljani, Jankovac, Kamenica, Ladislav Sokolovački, Lepavina, Mala Branjska, Mala Mučna, Mali Botinovac, Mali Grabičani, Mali Poganac, Miličani, Paunovac, Peščenik, Prnjavor Lepavinski, Rijeka Koprivnička, Rovištanci, Sokolovac, Srijem, Široko Selo, Trnovac Sokolovački, Velika Branjska, Velika Mučna, Veliki Botinovac, Vrhovac Sokolovački

Površina[1]135,9 km2
Površina središta6,5 km2
Koordinate46°07′N 16°42′E / 46.11°N 16.70°E / 46.11; 16.70

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 789
– gustoća21 st./km2
Urbano381
– gustoća429 st./km2

Poštanski broj48306 Sokolovac

Zemljovid

Sokolovac na zemljovidu Hrvatske
Sokolovac
Sokolovac

Sokolovac na zemljovidu Hrvatske

Sokolovac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Sokolovac smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske u Podravini. U sastavu je Koprivničko-križevačke županije s još 21 općinom i 3 grada. Općina Sokolovac sa svoje sjeverne strane graniči s Općinom Rasinja, s istočne i sjeveroistočne strane s Gradom Koprivnica, sa zapadne i jugozapadne strane s Gradom Križevci, a na jugu s Općinom Zrinski Topolovac koja je u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjem popisu iz 2001. godine u općini Sokolovac živi 3.964 stanovnika. U samom naselju Sokolovac je, prema istom popisu, 566 stanovnika. Kao veća naselja mogu se izdvojiti Velika Mučna (363), Lepavina (279), Srijem (222) i Mali Grabičani (208).

Po narodnostima, u općini Sokolovac najveći dio čine Hrvati (83,50%), zatim Srbi (11,68%), Slovenci (0,25%), Albanci (0,18%) i Bošnjaci (0,15%). Ostali su neizjašnjeni ili pripadaju nekim drugim narodnostima.

Općina Sokolovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3266
3437
4215
4661
5004
5485
5445
6360
6214
6416
6715
5751
5013
4366
3964
3417
2789
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Koprivnica. U 1869. sadrži dio podataka za grad Koprivnica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Sokolovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
201
237
568
419
419
480
566
605
589
599
685
601
600
547
566
464
381
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Općina Sokolovac se sastoji od 32 naselja. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti. Bira se na neposrednim tajnim izborima zajedno sa zamjenikom. Mandat općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika traje 4 godine. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana, sastoji se od 15 članova izabranih na izborima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Sokolovac se ranije zvao Kukavica. Osnovan je u vrijeme Vojne krajine. Gušća naseljenost ovih krajeva datira s prijelaza 16. na 17. stoljeće u vrijeme postojanja Vojne krajine. Sokolovac se spominje kao središte Sokolovačke kumpanije ili satnije koja je bila u sastavnom dijelu Đurđevačke regimente ili pukovnije. Stanovnici Vojne krajine bili su graničari ili krajišnici koji su zaslužni što je Srednja Europa ostala zaštićena od napada Osmanskog carstva.Vojna krajina imala je različite i nejedinstvene organizacije uprave. Ovi krajevi kao i veći dio Podravine pripadali su pod Varaždinski generalat koji je organizacijski bio podijeljen na četiri kapetanije (Đurđevačka, Koprivnička, Križevačka i Ivanićka) s različitom veličinom i brojem stanovnika. 1745. Varaždinski generalat bio je reorganiziran u novi sustav regimentskih uprava: Križevačku i Đurđevačku regimentu.Varaždinski generalat i Đurđevačka pukovnija ukinuti su zajedno s pripadajućim satnijama 1871. godine i pripojeni civilnom dijelu Hrvatske pod vlašću hrvatskog bana i sabora.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Sokolovac bavi se većinom stočarstvom i malim obrtništvom. Ne postoje uvjeti za neku veću proizvodnju jer nema izgrađenih cesta niti vodovoda. Nekoliko gospodarstvenika u središtu Sokolovca bavi se preradom drveta. Za pokretanje gospodarstva potrebna su velika ulaganja. Kroz Sokolovac prolazi željeznica.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na području Sokolovačke općine, točnije, iznad sela Gornja Velika nalazi se Ivinin vrh (309 m), najviši vrh Bilogore (vidi: Rajčevica).

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

[nedostaje izvor]

Kultura[uredi | uredi kôd]

[nedostaje izvor]

Šport[uredi | uredi kôd]

Ostale udruge[uredi | uredi kôd]

  • Vatrogasna zajednica općine
  • HNK Sokol
  • NK Bilogora
  • Društvo žena Sokolovac
  • Podružnica umirovljenika Sokolovac
  • Općinsko društvo Crvenog križa
  • Udruga "Sveti Vid"

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Sokolovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.