Ljubo Karaman

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. - Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.

Klasičnu gimnaziju završio je 1904. u Splitu, a studij povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Beču. U Beču je studirao i povijest umjetnosti 1912.-1914. koju je doktorirao 1920. tezom Die romanische Plastik in Spalato.[1]

Godine 1911. kratko je bio nastavnik u klasičnoj gimnaziji u Splitu, potom u dubrovačkoj gimnaziji, da bi od 1919. bio asistent Pokrajinskoga konzervatorskog ureda za Dalmaciju, a od 1926. glavni konzervator za Dalmaciju u Splitu.

U Splitu je bo suradnik don Frane Bulića s kojim je napisao knjigu Palača cara Dioklecijana (1927.). Pod pritiskom talijanskih fašističkih vlasti napustio je 1941. Split i djelovao u Zagrebu kao ravnatelj Konzervatorskog zavoda do umirovljenja 1950. godine. Proučavao je spomenike Dalmacije od antike do baroka, a posebno su važni njegovi radovi na području starohrvatske arheologije.[2]

Radovi i djela[uredi VE | uredi]

  • Zlatni nalaz na Trilju nedaleko Sinja, VAHD, 1921.
  • O nekim novijim publikacijama o historiji umjetnosti u Dalmaciji, VAHD, 1922.
  • Kulturni spomenici na našem Jadranu, AJS, 1925.
  • Palača cara Dioklecijana, 1927. (zajedno s Franom Bulićem)
  • O domaćem slikarstvu u Dalmaciji za vrijeme mletačkog gospodstva, AJS, 1927.
  • Arheološka istraživanja u Grohotama na Šolti, Novo doba, 1927.
  • Spomenici u Dalmaciji u doba hrvatske narodne dinastije i vlast Bizanta na istočnom Jadranu u to doba, Šišićev zbornik, Zagreb, 1929.
  • O Grguru Ninskomu i Meštrovićevu spomeniku u Splitu, Split, 1929.
  • Iz kolijevke hrvatske prošlosti, 1930.
  • Tragom hrvatskih kraljeva. O zadnjim iskopinama društva »Bihaća« u okolici Splita i Solina, HR, 1930.
  • Starohrvatsko groblje na »Majdanu« kod Solina, VAHD, 1930.–34.
  • Otkriće kraljevskog samostana XI vijeka sv. Mojsija u »Šupljoj crkvi« u Solinu, Split 1931.
  • Natpis djakona Dobra iz vremena narodne hrvatske dinastije, Split 1931.
  • O slijedu historijsko-umjetničkih perioda u Dalmaciji sa osobitim obzirom na spomenike Splita i Trogira, Obzor, 1931.–32.
  • Notes sur l’art byzantin et les Slaves catholiques de Dalmatie, L’art byzantin chêz les Slaves, Pariz, 1932.
  • Umjetnost u Dalmaciji. XV. i XVI. vijek, 1933.
  • Dalmacija kroz vjekove, 1934.
  • Portal majstora Radovana u Trogiru, Rad JAZU, 1938.
  • Izoliranje tzv. Hrvojeve kule u Splitu, Jugoslovenski istoriski časopis, 1938.
  • Eseji i članci, 1939.
  • Iskopine društva »Bihaća« u Mravincima i starohrvatska groblja, Rad JAZU, 1940.
  • Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, 1., Sarajevo, 1942.
  • Buvinove vratnice i drveni kor splitske katedrale, 1942.
  • Stari dubrovački slikari, HR, 1943.
  • Afreski hrvatskog majstora u Sv. Mariji kod Berma u Istri, Alma mater Croatica, 1943.
  • Živa starina. Pedeset slika iz vremena hrvatskih narodnih vladara, Zagreb, 1943.
  • Uspomene hrvatskih vladara i odličnika u gradu Zadru, Alma mater Croatica, 1944.
  • Baština djedova, Zagreb, 1944.
  • O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, HZ, 1949.
  • O organizaciji konzervatorske službe u NR Hrvatskoj i Stav ranijih stoljeća prema spomenicima prošlosti i jedno konzervatorsko pitanje u Splitu 1685. godine, Zbornik zaštite spomenika kulture, Beograd, 1950., 1951.
  • Glose nekojim pitanjima slavenske arheologije, VHAD, 1952.
  • Pregled umjetnosti u Dalmaciji, 1952.
  • Pregled umjetnosti u Dalmaciji od doseljenja Hrvata do pada Mletaka, Zagreb, 1952.
  • O staroj slikarskoj školi u Dubrovniku, AHID, 1953.
  • O mjesnim grupama dalmatinske slikarske škole u XV. st., PPUD, 1955.
  • Osvrtu na neke novije publikacije i tvrdnje iz područja historije umjetnosti Dalmacije, Peristil, 1954.
  • O reviziji iskopina u Biskupiji kod Knina, SP, 1955.
  • O putovima bizantskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana, Starohrvatska prosvjeta, SP, 1958.
  • O dubrovačkom slikaru 16. stoljeća Frani Matejevu Matkovu, Beritićev zbornik, Dubrovnik, 1960.
  • O nekim pitanjima hrvatske povijesti do XIII st., HZ, 1960.
  • Andrija Buvina – vratnice splitske katedrale – drveni kor u splitskoj katedrali, Zagreb, 1960.
  • O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, 1963.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski biografski leksikon
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, str. 156.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Ljubo Karaman koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


AGMA Hérodote.jpg Nedovršeni članak Ljubo Karaman koji govori o povjesničaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.