Lujo Margetić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lujo Margetić

Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920.Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Iako rođen u Hrvatskom zagorju, Lujo Margetić bio je podrijetlom Primorac. Otac Tito bio je podrijetlom s Grobnišćine, a majka Zora Turina iz Bakarca.[1]

U Zagrebu je završio Prvu klasičnu gimnaziju te, 1945. g., Pravni fakultet na kojem je i doktorirao 1946. godine.[2][3][1]

Sudjelovao je u Narodno-oslobodilačkom pokretu u Primorju.[1]

Nakon doktorata je radio u Ministarstvu industrije NR Hrvatske u Zagrebu, a 1948. g. seli u Rijeku gdje radi u Općini Rijeka, a potom u "Elektroprimorju".[1]

Preminuo je u Rijeci 17. svibnja 2010. godine u 90-oj godini.[2]

Akademska karijera[uredi | uredi kôd]

Prvi znanstveni rad, Pravo u Hesiodovu epu Erga hai hemerai, objavio je 1962. g. u uglednom skopskom časopisu Živa antika.[1]

Od 1975. g. je docent "Rimskog prava" na pravnom fakultetu u Rijeci. Nakon toga postaje nositelj kolegija "Rimsko pravo", "Opća povijest države i prava", a potom i "Povijest države i prava naroda Jugoslavije". Zvanje izvanrednog profesora stekao je 1977. g., a 1980. g. redovitog. 1995. g. dobio je zvanje profesora emeritusa.[4] Umirovljen je 1989. g., ali je i dalje aktivno proučavao i pisao.

Izvanredni član JAZU-a postaje 1986. g., a od 1991. g. punopravni član HAZU-a.[4][5]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Bavio se prvenstveno hrvatskom srednjovjekovnom pravnom poviješću, na koju tematiku se odnosi oko dvije trećine njegovih djela. Preostala trećina radova odnosi se na pravnu povijest starog vijeka, tj. grčko, rimsko i bizantsko pravo. Autor je velikog broja radova o povijesti Rijeke i Kvarnera. Sveukupno je objavio oko 60 knjiga, 5 skripata i 410 članaka, rasprava i prikaza na hrvatskom i stranim jezicima.[6][2]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Rijeke 1991. i Državne nagrade za životno djelo 1998. godine.[2]

Na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je 7. lipnja 2010. godine komemoracija na kojoj su mu zahvalu i priznanje, između ostalih, odali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, dekan fakulteta dr. Miomir Matulović te istaknuti akademik i Margetićev osobni prijatelj Petar Strčić. Pri tome je dekan Matulović izjavio: "Impresivan je njegov znanstveni opus: 410 radova, od čega 49 knjiga. Znanstveni dopinos akademika Margetića je iznimno širok, gotovo nemjerljiv. A u komunikaciji sa studentima i s osobljem fakulteta bio je pristupačan."[7]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. studenoga 2011. Pristupljeno 19. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b c d Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću[neaktivna poveznica]
  3. Kratka biografija na Web stranici HAZU
  4. a b Biografija Luje Margetića na službenim stranicama Pravnog fakulteta u Rijeci. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2011. Pristupljeno 19. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Kratka biografija na Web stranici HAZU. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2010. Pristupljeno 18. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Bibliografija Luje Margetića
  7. Dnevne novine Novi list - Komemoracija za akademika Luju Margetića

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]