Obični vučac
| Obični vučac | |
|---|---|
 bodkastolistna kustovnica ili obični vučac | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Rod: | Lycium |
| Vrsta: | L. barbarum |
| Dvojno ime | |
| Lycium barbarum L. | |
| Baze podataka | |
Obični vučac (suličasti vučac, bodkastolistna kustovnica, lat. Lycium barbarum, sinonim: L. halimifolium[1]) drvenasta je biljka iz porodice pomoćnica. U Kini se zove Níngxià gǒuqǐ (kineski 宁夏枸杞‚Gǒuqǐ iz Ningxije). Rabi se kao ukrasna biljka, dio je kineske kuhinje i tradicionalne kineske medicine. Bobice se zovu goji.
Obični vučac u Hrvatskoj raste divlje, ali se sadi i za živice.[2]
Podrijetlo i povijest[uredi | uredi kôd]
Podrijetlo kustovnice nije posve razjašnjeno. Može se naći od Jugoistočne Europe do Kine. Osobito se uzgaja u kineskoj pokrajini Ningxia. Odatle se proširilo kao usjev u ostale dijelove Azije, Europe, Amerike, Sjevernu Afriku i Australiju / Novi Zeland. Vrsta je posebno raširena u sjeverozapadnim kineskim pokrajinama Gansu, Ningxia, Qinghai i Unutrašnjoj Mongoliji.
Uporaba[uredi | uredi kôd]
Nakon sazrijevanja plodovi se beru i suše na suncu.
Kineska tradicionalna medicina rabi sušene bobice vučca (zna se naći i naziv "bobice goji" po engleskoj transliteraciji "goji" kineskog naziva biljke) protiv povišenog krvnog tlaka, povišenog krvnog šećera i za potporu imunološkog sustava .[3] U tradicionalnoj kineskoj medicini bobice vučca se rabe za povećanje yina protiv sljedećih poteškoća: vrtoglavice, dijabetesa, anemije, prehlade, umora, impotencije, preranog starenja, noćnog znojenja, slabosti leđa i koljena, zujanja u ušima, slabovidnosti i neplodnosti.[4][3]
Sastav[uredi | uredi kôd]
Bjelančevine 15,6 %
Ugljikohidrati 42 %
Vitamin C 12 mg/100g
Provitamin A 8,55 mkg/100g
Željezo 12,2 mg/100g[5]
Dodatna litratura[uredi | uredi kôd]
Hoffmann,C.: Goji Berry: Fruits of Paradise,Salt Lake City 2007.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ L. Roth, M. Daunderer, K. Kornmann und M. Grünsfelder: Giftpflanzen + Pflanzengifte - Vorkommen, Wirkung, Therapie und allergische und phototoxische Reaktionen, 5. erweiterte Auflage, NIKOL Verlag, ISBN 978-3-86820-009-6, 2008, Str. 475
- ↑ HE Vučac
- ↑ a b J. P. Hou: The Healing Power of Chinese Herbs and Medicinal Recipes. ISBN 0-7890-2202-8, Haworth Integrative Healing Press, 2005, S. 152 ff.
- ↑ http://www.bfr.bund.de/cm/350/risikobewertung-von-pflanzen-und-pflanzlichen-zubereitungen.pdf S. 25
- ↑ http://www.goji-beere.info/naehrwerte-kalorien-inhaltsstoffe.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. rujna 2015. (Wayback Machine) Pristupljeno 21.09.2015.