Mandana
| Mandana | |
| Rodno ime | Mandana |
|---|---|
| Poznat(a) po | majka slavnog kralja |
| Titula | kraljica Anšana |
| Suprug | Kambiz I. |
| Djeca | Kir Veliki |
| Roditelji | Astijag i Arijena (?) |
| Rođaci | Kambiz II. (unuk) Kijaksar (djed) |
| Portal o životopisima | |
Mandana je bila medijska princeza, a potom kraljica i žena perzijskog vladara Kambiza I. kojem je rodila Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Povijesni izvori[uredi | uredi kôd]
Herodot[uredi | uredi kôd]
Prema Herodotu, Mandana je bila kćer Astijaga, medijskog vladara i Kijaksarovog sina, te Arijene od Lidije, kćeri Alijata II. odnosno Krezove sestre. Ipak, neki izvori tvrde kako je Mandana zapravo bila kćer neke ranije Astijagove žene.[1]
Nedugo nakon rođenja Mandane, Herodot piše kako je Astijag imao čudan san kako njegova novorođena kćer toliko urinirala da je poplavila cijelu Aziju.[2] Astijag se potom obratio svećenicima koji su protumačili san kao upozorenje da će Mandana roditi sina koji će ga svrgnuti s vlasti.[2]
Kako bi spriječio takav razvoj događaja, Astijag je Mandanu udao za vazalnog perzijskog princa Kambiza I.,[2] kojeg Herodot opisuje kao „čovjeka iz dobre obitelji i mirne naravi“[2] pa ne bi trebao biti prijetnja medijskom prijestolju.
Nakon što se Mandana udala za Kambiza I.,[3] Astijag je ponovo sanjao sličan san: ovaj put kako će iz Mandanine maternice izrasti vinova loza koja će se proširiti cijelim svijetom.[3] Nakon što su ga svećenici ponovo upozorili kako je to loš znak i kako predstavlja prijetnju njegovom prijestolju, Astijag je odlučio poslati svog podanika Harpaga da pogubi novorođenče.[3] Ipak, Harpagu moral nije dopustio da ubije novorođenče plave krvi,[4] pa je pozvao kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice sa Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira.[5][6]
Kada je Kir Veliki odrastao, navodno su ga zbog elegantnog ponašanja prepoznati kao dječaka kraljevske krvi pa mu je djed Astijag dopustio da se vrati roditeljima. Nedugo kasnije Astijagovi sni i njihovo tumačenje postali su stvarnost; Kir je pokrenuo perzijski ustanak koji će završiti svrgavanjem Astijaga s prijestolja; padom Medijskog Carstva, odnosno stvaranjem Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ksenofont[uredi | uredi kôd]
Ksenofont također spominje Mandanu u svome djelu „Kiropediji“. Prema njegovoj priči, Mandana i njezin sin putovali su na Astijagov dvor, gdje je tinejdžer Kir zadivio djeda koji ga je odlučio ostaviti na dvoru. Mandana se pak vratila mužu Kambizu I. u perzijski grad Anšan. Poslije nekoliko godina 24-godišnji Kir Veliki traži od Astijaga da mu dopusti posjet bolesnom ocu, a neposredno nakon njegovog odlaska iz medijske prijestoljnice Ekbatane počinje perzijski ustanak.
Povijesna analiza[uredi | uredi kôd]
Neki moderni povjesničari smatraju kako su Herodotove priče u kojima se spominju rodbinske veze između Kira Velikog i medijskog plemstva propaganda kojom je pokušano opravdati legitimnost Kirove borbe za tron odnosno vojnih pohoda. Kronološku problematiku predstavlja i bitka pomrčine koja je precizno određena 28. svibnja 585. pr. Kr., nakon koje su Medijsko Carstvo i Lidija sklopili mirovni sporazum osnažen diplomatskim brakom između Mandaninog oca Astijaga od Medije i majke Arijene od Lidije. Budući kako je Kir Veliki rođen 576. pr. Kr., pretpostavlja se kako je Mandana bila kćer neke druge (ranije) Astijagove žene, jer bi u protivnom trebala imati svega desetak godina kada je Kir rođen, što se smatra nemogućim. Ipak, ne postoji dovoljno povijesnih dokaza za objašnjenje bilo koje od navedenih teorija.
Smrt[uredi | uredi kôd]
Prema nekim izvorima Mandana je umrla 559. pr. Kr., no budući kako se radi o datumu smrti njena supruga Kambiza I. pretpostavlja se kako je umrla neke druge godine ili kako se radi o datumu kada je promijenila status od kraljice do kraljice majke.
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Astijag (Livius.org, Jona Lendering). Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2011. Pristupljeno 20. rujna 2009.
- ↑ a b c d Herodot, I. 107.
- ↑ a b c Herodot, I. 108.
- ↑ Herodot, I. 109.
- ↑ Harpag, Livius.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. studenoga 2005. Pristupljeno 20. rujna 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ The birth and bringing up of Cyrus
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mandana (Mandane), AncientLibrary.com Inačica izvorne stranice arhivirana 6. lipnja 2008.
- Astijag (Livius.org, Jona Lendering) Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2011.
| |||||||||||||||||||||||