Martin Bormann

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Martin Bormann
Martin Bormann

Reichsleiter
trajanje službe
listopad 1933. – 2. svibnja 1945.
Osobni tajnik Führera
trajanje službe
12. travnja 1943. – 30. travnja 1945.
Predsjednik Adolf Hitler
SS-Obergruppenführer Collar Rank.svg
SS Obergruppenführer
Rođenje 17. lipnja 1900.
Smrt 2. svibnja 1945.
Politička stranka NSDAP
Zanimanje Tajnik

Martin Ludwig Bormann (Wegeleben, 7. lipnja 1900. - Berlin, 2. svibnja 1945.) bio je istaknuti nacistički službenik, šef Parteikanzleia i osobni tajnik Adolfa Hitlera.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođenje, djetinjstvo i mladost[uredi VE | uredi]

Bormann je rođen 17. lipnja 1900. u gradiću Wegelebenu između Magdeburga i Gottingena, u pretežno protestantskom dijelu Kraljevine Pruske. Iako je Bormann rođen u luteranskoj obitelji, kasnije je postao veliki ateist i izrazito antiklerikalan, zagovarajući oštar obračun s Katoličkom Crkvom i luteranskom zajednicom. Također je zagovarao obračun sa Slavenima i Židovima.[1]

Bormann je bio premlad da bi ozbiljno sudjelovao u Prvom svjetskom ratu, a topnička postrojba u kojoj je nakratko služio nikad nije vidjela bojište. Poslije rata postao je nadzornik imanja u Mecklenburgu i tako došao u kontakt s članovima Freikorpsa koji su bili na imanju. Počeo je sudjelovati u njihovim akcijama, uglavnom atentatima i iznudama radničkih sindikata.

Nacistička karijera[uredi VE | uredi]

U ožujku 1924. godine biva osuđen na godinu dana zatvora kao sudionik u ubojstvu Walthera Kadowa koje je počinio Rudolf Höss. Za Kadowa se vjerovalo da je izdao Alberta Lea Schlagetera Francuzima tijekom okupacije Rurske oblasti. Po izlasku iz zatvora stupio je u NSDAP. 1933. godine postao je Reichsleiter i poslanik u Reichstagu. Od 1933. do 1941. bio je osobni Hessov tajnik, da bi nakon njegovog nenadanog odlaska Bormann bio unaprijeđen u Hitlerovog tajnika.

Bormann se 1929. godine oženio drugi put; ovom prilikom devetnaestogodišnjom Gerdom Buch čiji je otac, Walter Buch, bio predsjednik Nacističkog stranačkog suda. Martin i Gerda imali su desetero djece, uz njegovo dvoje djece iz prvog braka.

Prije svog samoubojstva 30. travnja 1945. Hitler je u svojoj političkoj oporuci Bormanna postavio za novog vođu NSDAP-a.

Teorije[uredi VE | uredi]

Kasnija izvješća, posebno u 1960., navode da je Bormann pobjegao i da je živio u Južnoj Americi, možda u Paragvaju. Međutim, početkom 1973. berlinski forenzičari su gotovo sigurno utvrdili da je jedan od dva kostura iskopan tijekom gradnje u Zapadnom Berlinu u prosincu 1972. bio Bormann i 11. travnja 1973. godine, vlasti Zapadne Njemačke su ga i službeno proglasile mrtvim. Taj kostur je bio podvrgnut DNK testiranju u 1998. godini, a istražitelji su potvrdili da su ostaci bili Bormann.

Izvori[uredi VE | uredi]