Walther Funk

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Walther Emanuel Funk
Walther Funk

Ministar gospodarstva Trećeg Reicha
trajanje službe
veljača 1938. – 1945.
Prethodnik Hermann Göring
Nasljednik Ludwig Erhard (1949.)
Rođenje 18. kolovoza 1890.
Smrt 31. svibnja 1960.
Politička stranka NSDAP

Walther Immanuel Funk (Trakehnen, 18. kolovoza 1890.Düsseldorf, 31. svibnja 1960.) je bio istaknuti nacistički službenik. Walther Funk je od 1938. do 1945. obavljao dužnost ministra ekonomije Reicha.

Rani život[uredi | uredi kôd]

Walther Emanuel Funk je rođen 18. kolovoza 1890. u trgovačkoj obitelji u mjestu Danzkehmen. Rođen je kao sin Walthera Funka, sr. i njegove supruge Sophie (prije Urbschat). Studirao je pravo, ekonomiju i politiku na sveučilištima u Berlinu i Leipzigu. U Prvom svjetskom ratu pridružio se pješaštvu, no izbačen je 1916. Funk se 1919. oženio Luisom Schmidt-Sieben. Nakon rata radio je kao novinar, a 1922. radio je kao urednik u prestižnim novinama Berliner Börsenzeitung.

Politički život[uredi | uredi kôd]

Funk, nacionalist i anti-marksist, dao je otkaz u novinama na ljeto 1931. i prudružio se nacističkoj stranci. Tako je postao bliži sa Gregorom Strasserom koji je dogovorio njegov prvi sastanak sa Adolfom Hitlerom. Dijelom zbog svog interesa za ekonomiju, Funk je u srpnju 1932. izabran za izaslanika Reichstaga, a unutar stranke je došao na poziciju predsjednika Komiteta za Ekonomsku Politiku u prosincu 1932. Tu poziciju nije dugo zadržao. Nakon dolaska nacizma na vlast, dao je otkaz na poziciji izaslanika i postao je izvršni tiskač i izdavač u Trećem Reichu.

Karijera u Trećem Reichu[uredi | uredi kôd]

  • U ožujku 1933., Walther Funk je postavljen na poziciju Državnog Tajnika u Ministarstvu propagande.
  • Godine 1938. postaje Glavni opunomoćenik za ekonomiju (Wirtschaftsbeauftragter).
  • Iste te godine, u veljači, postao je i ministar ekonomije zamijenivši Hjalmara Schachta koji je dobio otkaz u studenom 1937.
  • U siječnju 1939. Funk je postao i predsjednik Reichsbanke, opet zemijenivši Schachta.
  • U rujnu 1943. postao je član Središnjeg kolegija za planiranje.

Nürnberg[uredi | uredi kôd]

Unatoč slabom zdravlju, Funku se sudilo zajedno sa ostalim nacističkim ratnim zločincima na Nürnberškom procesu. Funk je optužen: za urotu za počinjenje zločina protiv mira, za planiranje i iniciranje agresivnih sukoba, za ratne zločine i zločine protiv humanosti. On je izjavio da unatoč svojim titulama nije imao veliku moć u nacističkoj stranci. Göring ga je opisao kao "nevažnog podređenika", no dokumentirani dokazi i njegova ratna biografija Walter Funk, život ekonomije korišteni su kao dokazi protiv njega. Funk je dokazan kriv po 2., 3. i 4. točci optužnice te je osuđen na doživotni zatvor.

Funk je držan u zatvoru Spandau zajedno sa ostalim doživotno zarobljenim nacistima, no 1957. je pušten zbog lošeg zdravlja. Umro je tri godine poslije, i to 31. svibnja 1960.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Walther Funk.