Maslenički most (autocesta A1)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Maslenički most.
Maslenički most
"Novi" Maslenički most
"Novi" Maslenički most preko kojeg ide autocesta A1
Osnovni podaci
Premošćuje Novsko ždrilo
Mjesto Novsko ždrilo, Sjeverna Dalmacija, Republika Hrvatska
Vrijeme gradnje 1993.1996.
Otvorenje 1997.
Konstrukcija armiranobetonska
Namjena cestovna vozila
Projektanti i izvođači radova
Projektant Građevinski fakultet Zagreb
Graditelj Konstruktor-Split
Tehnički podaci
Ukupna dužina 377,60 m
Visina mosta 92 m
Širina mosta 20,40 m
Najveći raspon 200 m
Koordinate 44°14′10″N 15°31′19″E / 44.236°N 15.522°E / 44.236; 15.522Koordinate: 44°14′10″N 15°31′19″E / 44.236°N 15.522°E / 44.236; 15.522

Maslenički most (zvan i "Novi Maslenički most" kako bi se razlikovao od "starog" koji je srušen u Domovinskom ratu, nanovo izgrađen 2004. godine) armiranobetonski je lučni most iznad Novskog ždrila, nedaleko od naselja Maslenica, koji prevodi oba traka autoceste A1, na dionici Maslenica - Zadar 1. Most ima ukupnu dužinu 377,60 m, širinu 20,40 m, a rasponski sklop iznosi 350 metara. Rasponsku konstrukciju čini luk raspona 200 m, čime se svrstava među veće ovakve mostove u svijetu.[1]

Izgradnja[uredi VE | uredi]

Idejno rješenje autocestovnog mosta kod Maslenice izrađeno je još 1986. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH), u sklopu projekta autoceste, ali je rušenje starog mosta u Domovinskom ratu ubrzalo njegovu izgradnju.[2] Nakon raspisanog natječaja za obnovu mosta Maslenica odlučeno je da se gradi novi armiranobetonski most na trasi buduće autoceste, udaljen od lokacije starog mosta približno kilometar i pol.[3] Radovi na mostu otpočeli su nepuna dva mjeseca nakon Operacije Maslenica (siječanj 1993.) i cijelu je godinu gradilište bilo na dometu neprijateljskog topništva.[2] Za vrijeme izgradnje mosta, promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom.[4] Građenje je vodila splitska tvrtka Konstruktor, dok je projekt izrađen na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Most je izniman po tomu što je prvi autocestovni betonski lučni most u Hrvatskoj velikog raspona.[2] Jedan od glavnih projektanata Masleničkog mosta je Zlatko Šavor.[5]

Most je svečano pustio u promet tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 8. travnja 1997. godine.[6]

Problemi s vjetrom[uredi VE | uredi]

Most je u dijelu javnosti i medija doživio brojne kritike, jer je nakon puštanja u promet često zatvaran zbog bure.[5] Na Masleničkom mostu je 21. prosinca 1998. godine izmjerena najveća brzina bure gdje je brzina udara vjetra tada dosegla 248 km/h.[7] Problem je taj što vjetar ne puše poprečno, nego puše 10-15 stupnjeva u smjeru pružanja mosta, što je otežavajući faktor. Nije bilo mnogo izbora za alternativnu lokaciju gradnje u blizini zbog dometa srpskog topništva i već zacrtane trase autoceste.[5] Zbog toga mu je Stari Maslenički most često alternativa za vrijeme kad je zbog bure zatvoren.

Izvori[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Maslenički most (autocesta A1)