Matokit

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Matokit
Matokit i Vrgorac 1250831.JPG
Matokit i Vrgorac
Visina Sveti Rok 1062 m
Država / pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska županija
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°13′12″N 17°19′41″E / 43.21987927°N 17.32807020°E / 43.21987927; 17.32807020Koordinate: 43°13′12″N 17°19′41″E / 43.21987927°N 17.32807020°E / 43.21987927; 17.32807020
Najlakša staza markirana staza iz Vrgorca[1]
markirana staza iz sela Ravče (Jelavići) - prijevoj Zagon[2]
Najbliži gradovi Vrgorac
Ostali vrhovi Zagon (920 m)[3][4][5][6]
kota 900 (900 m)[7]
Umac (650 m)[8][9]
Budim (497 m)[10][11][12]
Matokit na karti Hrvatska
Matokit
Matokit
Pozicija Matokita na karti Hrvatske

Mjestopisni zemljovid

Matokit (lat. Monte Acutum) je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja[13] u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca[14] te istočno od Pivčeva polja,[15][16] dužine oko 8,5 km, strmih obronaka. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i na zapadu je usporedan s višim primorskim lancem Biokova, od kojega je odvojen dolinom Ravča - Rašćane. Na jugu je Matokit odvojen od Jadrana nižim primorskim grebenom Rilića s vrhom Susvid (1155 m), a na istoku je Vrgoračko polje i dolina Neretve.

Matokit se proteže zapadno od Vrgorca, te se zapadnije preko sedla Hajduk (oko 700 m) nadovezuje na sljedeći greben Vrgorskog gorja – Mihovil, te dalje na Šibenik.

Najviši vrh je Sveti rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane.[14] Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.[17]

Latinsko ime ove planine - Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja.[18]

Sjeverne padine toga grebena su blaže položene i većinom zarasle hrastovo-grabovim šumama (Ostrya carpinifolia). Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije strane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita.[14]

Te najviše okomice kod sela Kozica i burno kamenito tjeme grebena Mihovila su najbogatija nalazišta rijetkih biljnih endema u zaleđu Biokova. Po svom biljnom pokrovu i fauni je greben Matokita dosta različit od Biokova i sličan južnijim gorskim grebenima Krivošije i Sniježnice Konavoske.

Ovdašnje pučanstvo se najviše bavi stočarstvom, a zbog južne toplije klime su obronci Matokita naseljeni do nekih 800 m visine: sela Hajduk, Turić, Marinović itd.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Na planini Matokit, u Biokovskom zaleđu, svoju veliku karijeru započeo je naš najpoznatiji alpinist Stipe Božić, rođen u podnožju ove planine.[18]

Izvori[uredi VE | uredi]