Metropolitana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Metropolitanska knjižnica
Bibliotheca Metropolitana
Croatian State Archives in Zagreb 01.jpg
Lokacija Hrvatski državni arhiv
Marulićev trg 21
Zagreb
Tip crkvena knjižnica

Metropolitanska knjižnica je knjižnica u Hrvatskoj.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Početci Metropolitanske knjižnice, dragulja među hrvatskim knjižnicama, sežu duboko u 11. stoljeće, u vrijeme kada Zagreb postaje biskupski grad (1093. – 1094.) U ovoj je knjižnici sabrano iznimno bogatstvo pisane riječi, a mnogi je stručnjaci smatraju jednom od vrednijih europskih crkvenih knjižnica.

Knjižnicom u pravom smislu riječi postala je već u 14. stoljeću, a potvrdu toj tvrdnji nalazimo u inventarima zagrebačke Katedrale iz 14. i 15. stoljeća. Na temelju najstarijeg iz 1394. godine možemo pretpostaviti kako je izgledala knjižnica zagrebačke Katedrale u to vrijeme. Od kodeksa koje spominje najstariji inventar, izdvajaju se Biblia sollemnis, Liber sententiarum, Passionale i Benedictionale. Zanimljivo je spomenuti da pisac inventara rukopise popisuje prema njihovim fizičkim obilježjima pa pojedinu knjigu možemo prepoznati po opisu uveza, formatu i po posljednjoj riječi teksta na kraju prvog lista. Osnovu knjižnice čine juridičke, biblijske, liturgijske, filozofske i teološke knjige.

Pravu renesansu knjižnica doživljava u vrijeme biskupa Mikulića (1688.1694.) koji, osim što je 1692. sagradio knjižnicu i u njoj objedinio sve knjige, razmještene na različitim mjestima, otkupio vrlo vrijednu knjižnicu poznatog slovenskog polihistora J. W. Valvasora.

Velike zasluge za promicanje Metropolitane pripadaju dvama biskupima – Maksimilijanu Vrhovcu (1787. – 1827.), koji je pribavljao literaturu iz različitih europskih država i Jurju Hauliku (1783. – 1869.), koji ju je otvorio kulturnoj javnosti 1846. godine.

Posebnim ugovorom (1914.) između Prvostolnog Kaptola i Kraljevske sveučilišne knjižnice, Metropolitana se od 1916. nalazi u prostorijama Kraljevske sveučilišne knjižnice, danas Hrvatskog državnog arhiva.

Fond[uredi | uredi kôd]

Najstariji je rukopis Passionale iz 11. stoljeća, pisan vjerojatno u Splitu. Djela su pisana hrvatskim, latinskim, njemačkim, grčkim, talijanskim i drugim jezicima. Najveći je broj rukopisa pisan goticom, karolinom, nekoliko glagoljicom, a samo jedan u cjelini beneventanom.

Metropolitana čuva i najveću zbirku inkunabula u Hrvatskoj (252). Vrlo vrijednu cjelinu čine knjige tiskane u 16. st. (1470 naslova). Posebno valja spomenuti vrlo malu, ali vrijednu zbirku zemljopisnih karata i atlasa te već spomenutu Valvasorovu knjižnicu. Knjižni fond ove knjižnice omogućuje nam upoznavanje različitih uveza i načina opreme knjiga, povijesti tiskarstva te mnoga vrijedna i rijetka izdanja starih domaćih i stranih izdavača.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

NSK logo.jpg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (http://www.nsk.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta