Milan Marjanović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Milan Marjanović
Milan Marjanović.jpg
Rođenje 12. svibnja 1879.
Kastav
Smrt 21. prosinca 1955.
Zagreb
Zanimanje književnik, političar, filmski djelatnik

Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. - Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.

Zbog sudjelovanja u protumađarskim prosvjedima istjeran je iz više karlovačke gimnazije. Nakon toga odlazi u Zagreb gdje je pohađao Klasičnu gimnaziju koju je završio 1897. godine.[1] U Pragu polazi trgovački tečaj. Urednik je Crvene Hrvatske, Novog lista, Pokreta i dr.

Kao član i izaslanik Jugoslavenskog odbora u Londonu i kao starješina Jugoslavenskog Sokolskog Saveza u Americi uputio je proglas hrvatskim iseljenicima u kojemu spominje potrebu hrvatske demonstracije snage, jer predsjednik Wilson spominje i Hrvate kao narod koji neće Austro-Ugarsku, da Mađarska se upinje da Hrvatska ostane pod njima, Italija tvrdi da je Istra i Dalmacija talijanska, dok Srbija se bori s jadnim ostatcima svoje vojske, te da [2]

Wikicitati „"Hrvati trebaju dobro znati da njihov put u Hrvatsku, u Dalmaciju i u Istru vodi samo preko Soluna. Zato srpska vojska treba postati i hrvatska. Hrvati trebaju osloboditi Hrvatsku. Krajnje je vrijeme da i Hrvati sastave vojsku dobrovoljaca, za koju treba čitav svijet znati da je hrvatska".”
(Proglas Milana Marjanovića hrvatskim iseljenicima 23. lipnja 1917.)

[2]

Nakon Prvog svjetskog rata bio je član mirovne delegacije Kraljevine Jugoslavije u Parizu, a nakon Drugog svjetskog rata predsjednik Jadranskog instituta JAZU. U književnim kritikama polazi od toga da književno djelo mora rješavati nacionalne i socijalne probleme. Najveću sklonost pokazivao je prema hrvatskim realistima.

Sudjelovao je u stvaranju prvih filmskih institucija u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a i sam je snimao, režirao i pisao scenarije za edukativne filmove.

Marjanović je 1913. izdao knjigu Narod koji nastaje: zašto nastaje i kako se formira jedinstveni srpsko-hrvatski narod u kojoj zastupa kontroverzne teze o Srbohrvatima. Napisao je zapise u stihovima Mi budale.

Djela[uredi VE | uredi]

  • "Hrvatski pokret"
  • "Suvremena Hrvatska"
  • "Iza Šenoe"
  • "Hrvatska moderna"
  • "Vladimir Nazor kao nacionalni pjesnik"
  • "Mi budale" zapisi u stihovima

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 920.
  2. 2,0 2,1 Ivan Čizmić: Dobrovoljački pokret jugoslavenskih iseljenika u SAD 1914-18., Historijski zbornik broj 23-24, 1970., str. 32-35

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]