Milan Milišić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Milan Milišić
Milan Milisic.jpg
autor fotografije: Pavo Urban 1991.
Rođenje 6. srpnja 1941.
Dubrovnik, Hrvatska
Smrt 5. listopada 1991.
Dubrovnik, Hrvatska
Zanimanje književnik,dramaturg, publicist prevoditelj
Književne vrste poezija, esej, drama, putopis, roman
Supruga(e) Mary Martin (1966.-1976.),

Jelena Trpković (1987.-1991.)

Djeca Oleg Milišić, Roman Milišić

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. srpnja 1941. - Dubrovnik, 5. listopada 1991.), bio je dubrovački književnik i prevoditelj. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman[1] i književne reportaže.

Biografija[uredi VE | uredi]

Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.[2]

Dubrovačko Kazalište Marin Držić je 1975. izvelo Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića.[3] Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni dramaturg.

Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[4] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[5]. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog Centra PEN-a.

1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”[6] za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a”. Milan Milišić je osuđen na godinu dana i šest mjeseci uvjetne zatvorske kazne.[7]

1991. tijekom opsade Dubrovnika, kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[8], Miljenko Jergović[9], Mario Kopić[10], Vojo Šindolić [11], Predrag Čudić i mnogi drugi. [12] [13] [14] [15] [16]

2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" [17] je dubrovački Studentski teatar Lero[18] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića. [19] Iste godine je prvi put objavljen i Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".[20] 2012. je Studentski teatar Lero na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama premijerno prikazao predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[21][22] [23]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Za života je objavio:

  • Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970.)
  • Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972.)
  • Hobit (prijevod, 1975.)
  • Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977.)
  • Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981.)
  • Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984.)
  • Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985.)
  • Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986.)
  • Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989.)

Posthumno je objavljeno:

  • Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993.)
  • Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.)
  • Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995.)
  • Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996.)
  • Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
  • Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
  • Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
  • Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
  • Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.)
  • Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
  • Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
  • Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
  • Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008.)
  • Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.vijesti.me/kultura/roman-knjizevne-zaostavstine-milana-milisica-oficirova-kci-clanak-91798
  2. http://www.paideia.rs/index.php?plugin=kategorijaproizvod&plugin_view=productcategory_details&page_id=576&kategorijaid=107&&lang=srpski
  3. http://www.hddu.hr/media/2083/05-sjecanja.pdf
  4. http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
  5. http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
  6. http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/zivot-za-slobodu.html
  7. Feral - Riječi na lomači
  8. http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
  9. http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
  10. https://filozofskimagazin.blogspot.hr/2016/08/mario-kopic-milisicev-kriz.html
  11. http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
  12. http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
  13. http://www.portaloko.hr/clanak/ulice-se-ne-zovu-njegovim-imenom-dubrovnik-zaboravio-gospara-milana-milisica/0/39840
  14. http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/procesi-presude-i-ubistvo-milana-milisica.html
  15. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html
  16. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html
  17. http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun
  18. http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3
  19. http://dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok
  20. http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
  21. http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2
  22. http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
  23. http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth