Prijeđi na sadržaj

Mirko Tomasović

Izvor: Wikipedija
Mirko Tomasović
Rođenje Split, 6. studenoga 1938.
Smrt Zagreb, 7. svibnja 2017.
Nacionalnost Hrvat
Portal o životopisima

Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938.Zagreb, 7. svibnja 2017.),[1] bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog. Najistaknutiji je hrvatski marulolog.[2] Akademik je HAZU.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mirko Tomasović rodio se je u Splitu 1938. godine. Rano djetinjstvo proveo je u Kučićima pokraj Omiša gdje je polazio četverorazrednu pučku školu a u Splitu polazio je klasičnu gimnaziju.[3] Komparativnu književnost i francuski jezik studirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu od 1959. do 1963. godine. Nakon završetka studija radio je na sinjskoj gimnaziji "Dinko Šimunović" i bio novinar u brodogradilištu Split.[3] Godine 1979. doktorirao je radom o Mihovilu Kombolu.[4] Od 1971. do 1999. godine bio je nastavnik na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Vidik, Croatica i Colloquia Maruliana.[4] Redoviti je član HAZU u Razredu za književnost od 18. svibnja 2000. godine.[5]

Umro je u Zagrebu 7. svibnja 2017. godine. Pokopan je u utorak 9. svibnja 2017. godine na zagrebačkome groblju Mirogoju.[6]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Komparatistički zapisi, Razlog-Liber, Zagreb, 1976.
  • O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978.
  • Mihovil Kombol, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta - Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978.
  • Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi, Logos, Split, 1984.
  • Analize i procjene, Književni krug, Split, 1985.
  • Tradicija i kontekst: komparatističko - kroatističke teme, August Cesarec, Zagreb, 1988.
  • Perpetuus Augustus: hommage a August Šenoa: 1838 - 1881, Biblioteka Tempora, sv. 5, Edition Biškupić, Zagreb, 1988.
  • Marko Marulić Marul, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta - Liber, Zagreb, 1989.
  • Poeti i začinjavci: studije i eseji o hrvatskim pjesnicima, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1991.
  • Komparatističke i romanističke teme, Književni krug Split, Split, 1993.
  • Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1994.
  • Judita Marka Marulića, Biblioteka Ključ za književno djelo, kolo 2, knj. 1, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  • Marco Marulić Marulus, Laghi di Plitvice, Lugano, 1994.
  • Dinko Ranjina - Philippe Desportes: an adventure story, The bridge collection: classical and contemporary Croatian writers, 6, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1994.
  • Sedam godina s Marulom: Marulićev ljetopis I. - VII.: (kolovoz 1988. - kolovoz 1995.), Književni krug Split, Split, 1996.
  • Traduktološke rasprave, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1996.
  • Marko Marulić - Marcus Marulus, Marulianum - AMCA, Split - Paris, 1996.
  • Od Vrlike do Lisabona: (komparatistički interventi), Matica hrvatska, Sinj, 1998.
  • Marko Marulić Marul: monografija, Erasmus naklada - Književni krug - Zavod za znanost o književnosti, Zagreb-Split, 1999.
  • Nove godine s Marulom, Književni krug, Marulianum, Split, 2000.
  • Prepjevni primjeri, Ceres, Zagreb 2000.
  • Marulološke rasprave: 2000. – 2001., Konzor, Zagreb, 2002.
  • Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
  • Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu, Književni krug, Split, 2004.
  • Mihovil Kombol 1883. – 1955.: (monografija o opusu), Disput, Zagreb, 2005.
  • Lijepa naša književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  • Tragom struke: od Petrarke do Lamartinea; od Marulića do Hergešića, Erasmus naklada, Zagreb, 2006.
  • La divina traduzione, Hefti - Universita de Trieste, Milano, 2006. (suautorica Ljiljana Avirović)
  • Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  • Domaća tradicija i europski obzor: izabrane rasprave o hrvatskoj književnosti, Književni krug Split, Split, 2009.
  • Qual è colui che forse di Croazia... Dante, Paradiso. XXXI, 103-108. Romanističke studije i eseji, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2010.
  • Neznane i neznani: kroatistički prinosi, Konzor – Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
  • Raspre i rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
  • Miscellanea: rasprave, ogledi, članci, Ex libris, Zagreb, 2013.
  • Hrvat u Empireju, Naklada Bošković, Split, 2017.
  • Opat Alberto Fortis u obrani "Vlaja": studije i rasprave, Ex libris, Zagreb, 2017.
  • Pabirci, ur. Valter Tomas, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2017.
  • Kroatističke i romanističke prouke i portreti, Leykam international, Zagreb, 2018.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]
  • 1974.: Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca
  • 1989.: Godišnja nagrada "Božidar Adžija" Sabora SRH
  • 1996.: Nagrada Talijanskog instituta u Zagrebu
  • 1997.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • 1997.: Nagrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  • 2000.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
  • 2000.: Godišnja državna nagrada za znanost.
  • 2003.: Nagrada društva hrvatskih književnih kritičara "Julije Benešić"
  • 2005.: Godišnja Nagrada (Nagrada Medalja kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske) Splitko-dalmatinske županije
  • 2005.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
  • 2006.: Nagrada grada Omiša
  • 2008.: Nagrada grada Omiša
  • 2008.: Nagrada DKH za esejistiku
  • 2008.: Nagrada Zvane Črnja, za Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti.[7]
  • 2008.: Nagrada Iso Velikanović, za životno djelo
  • 2009.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani
  • 2010.: Nagrada "Mihovil Kombol" Matice hrvatske
  • 2010.: Nagrada "Kiklop" Sajma knjiga u Puli
  • 2012.: Nacionalna nagrada za prijevod. Nagradilo ga je talijansko Ministarstvo kulture zbog njegova prijevoda epa Torquata Tassa, Oslobođeni Jeruzalem.[8]
  • 2013.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za prijevod epa Luzitanci Luisa Vaza de Camõesa[9]
  • 2014.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za najbolji književni prijevod za spjev Luzitanci Luísa Vaza de Camõesa.[10]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Preminuo akademik Mirko TomasovićArhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2017. (Wayback Machine) HRT magazin, pristupljeno 9. svibnja 2017.
  2. Knjige. Mirko Tomasović. Nove slike iz povijesti hrvatske književnostiArhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2018. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  3. a b Autori. Mirko TomasovićArhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2017. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  4. a b Tomasović, Mirko, enciklopedija.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  5. akademik Mirko Tomasović, HAZU, pristupljeno 15. veljače 2017.
  6. Pokopan akademik Mirko Tomasović, narod.hr, 9. svibnja 2017., pristupljeno 27. srpnja 2017.
  7. Odjeci. 20.10.2008. Vjesnik. Nagrada "Zvane Črnja". Dobitnik Mirko TomasovićArhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2017. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  8. Nagrade akademika, HAZU, pristupljeno 15. veljače 2017.
  9. Svečano uručena nagrada „Iso Velikanović“, min-kulture.hr, 14. travnja 2014., pristupljeno 23. kolovoza 2017.
  10. Dodijeljena Nagrada za književno prevodilaštvo Iso Velikanović. Laureati Vjera Balen-Heidl i Mirko TomasovićArhivirana inačica izvorne stranice od 23. kolovoza 2017. (Wayback Machine), Vijenac, br. 525, 17. travnja 2014., pristupljeno 15. veljače 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • HAZU Osobne stranice
  • Valter Tomas, U sjećanje. Akademik HAZU, prof. dr. sc. Mirko Tomasović (Split, 1938. – Zagreb, 2017.) // Croatica et Slavica Iadertina, sv. 13/2, br. 13, (2017.), str. 367. – 370., (Hrčak)
  • Mirko Tomasović, Jovan Splavić, "ponovljen", izbor iz studije Raspre i rasprave, matica.hr