Mreža
Mreža (od praslavenskog merža, ruski мерёжа[1]) je predmet ispleten od niti vrlo različitih materijala, s jednakim okama.[1] U prvom redu mreža je alat kao - ribarska mreža koja može biti ispletena od konca, užadi, žica i sličnih materijala.[2] Ili se može raditi o mreži kao rekvizit za neki šport (tenis, odbojka).[1]
Danas se mreže pletu od prirodnih, sintetskih ili metalnih vlakana, a koriste se za izradu čitavog niza predmeta kojekakve namjene, od tekstilne industrije (dijelovi odjeće), u građevinarstvu (armature, ograde ...). Brojni specijalni tipovi mreža imaju tehničku, vojnu ili znanstvenu primjenu, kao čelične mreže za zaštitu pomorskih baza od podmornica i torpeda i slično.[2]
U prenesenome smislu - mreža i pridjevi izvedeni iz nje koriste se za oznaku isprepletene povezanosti dijelova neke cjeline. Pa tako imamo računalne, komunikacijske, društvene, cestovne, željezničke, brodske, kanalske mreže,[1] ali i mrežni marketing, mrežno planiranje.
Isto tako može se raditi i o mreži povezanih institucija ili poduzeća vodovodna, električna mreža i slično.[1]
Mrežom se zove i internet (eng.: web), a to je čitav niz međusobno povezanih kompjuterskih sistema.[1]
Mreža je i skup točaka ili ukrštenih linija koji korisniku pomaže da precizno poravna elemente crteža na monitoru. Mreže se često koriste u kompjutorskim programima za crtanje, obradu slika i prijelom.[3]
Telekomunikacijska (komunikacijska) mreža je sistem koji uređajima na krajevima mreže, zvanim krajnji uređaji, kao što su telefon, telefaks, kompjuter), pruža mogućnost prijenosa informacija. Strukturu komunikacijske mreže čine dva osnovna elementa: mrežni čvorovi (eng.: nods) i veze (eng.: links). Mrežni su čvorovi međusobno povezani u mrežu pomoću glavnih veza, a krajnji se uređaji povezuju čvorovima prijenosnih veza.[2]
U mrežnim su čvorovima implementirane funkcije komutiranja i usmjeravanja informacijskih tokova. Komutiranje je moguće definirati kao operaciju s pomoću koje čvor informaciju, koju primi po nekom od svojih ulaznih priključaka, šalje na jedan ili više točno određenih izlaznih priključaka.[2]
Je termin iz matematike, naročito u diferencijalnoj geometriji, to je mreža sastavljena od krivulja koje definiraju ravan, a dobivaju se tako da se jedan parametar drži nepromjenljivim, a drugi varira. Kao što je to u parametarskim jednadžbama sferne ravni;
uz nepromjenljivu vrijednost u, dobivaju se v-linije, a uz nepromjenljivu vrijednost v, dobivaju se u-linije.
Ako se radi o fizičkoj geografiji - kartografskoj mreži - u je zemljopisna dužina točke, v udaljenost točke od pola, u-linije su paralele, a v-linije meridijana.[2]
Kartografska mreža je prikaz koordinatnih linija (meridijana i paralela) u ravni u nekoj kartografskoj projekciji.[2]
Prve mreže ljudi su napravili zbog ribolova, imitirajući pauke i način kako oni love.
Povijesni razvoj ribarskih mreža teško je pratiti, jer su pravljene od brzo raspadajućih materijala, ali postoje jaki dokazi da su ribari i sakupljači iz Južne Evrope koristili mreže već od gornjeg paleolita. Prve mreže pletene su od raznoraznih biljnih vlakana i životinjskih tkiva.[4]
Iako su mreže i primarno koriste u ribolovu, one se također koriste i u lovu na druge životinje (ptice, leptire...), a imaju i brojnu primjenu od industrije, športa do hortikulture.[4]
- ↑ a b c d e f mrȅža. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 1. prosinca 2017.
- ↑ a b c d e f Mreža. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 1. prosinca 2017.
- ↑ Značenje reči Mreža (srpski). šta Znači. Pristupljeno 1. prosinca 2017.
- ↑ a b Net (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 1. prosinca 2017.