Murvica (Poličnik)

Murvica
Murvica Murvica na zemljovidu Hrvatske
Županija	Zadarska
Općina/Grad	Poličnik
Zemljopisne koordinate	44°08′49″N 15°19′27″E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	701
Pošta	23000 Zadar
Pozivni broj	023
Autooznaka	ZD
Murvica Murvica na zemljovidu Zadarske županije

Murvica je naselje u sastavu Općine Poličnik, u Zadarskoj županiji. MURVICA je tipično malo dalmatinsko selo, smješteno u neposrednoj blizini grada Zadra na magistralnom pravcu Zadar-Zagreb.

U srednjem vijeku pripada zadarskim plemićima i građanima. U mletačko-turskim ratovima jedno je od graničnih naselja prema turskim posjedima. Neko vrijeme selo je nosilo ime po srednjovjekovnoj župnoj crkvi sv. Sofije. Pod imenom Murvica spominje se u dokumentima iz 1439. i 1440. Među najstarijim stanovnicima spominju se 1375. Dražoka Filipović, 1381. Dragoslav Damjanov i 1432. Dujam. To je mjesto u 18. st. imalo 280 stanovnika i svi su bili katolici.

U desetljećima nakon drugog svjetskog rata selo je zbog iseljavanja u inozemstvo znatno demografski opustjelo. Za vrijeme Domovinskog rata Murvica je bila okupirana, spaljena i razorena, a stanovništvo prognano. Osim obiteljskih objekata uništeni su i svi kulturni, gospodarski, društveni i vjerski objekti. Posljedice rata prisutne su još i danas.

Uskoro poslije oslobođenja počela je obnova kuća, uglavnom po tadašnjem vladinom programu obnove. Poslije su se u obnovu uključile i druge ustanove te međunarodne organizacije, a najviše je obnovljena zahvaljujući vrijednim Murvičanima. U naselju su završeni infrastrukturni radovi i razminiran je veliki dio poljoprivrednih površina, što jeznatno poboljšalo mogućnost poljoprivredne proizvodnje i uređivanje industrijske zone. Kako se Murvica nalazi u području posebne državne skrbi, građani, obrtnici i poduzeća mogu se koristiti nizom poreznih olakšica i na taj način privući potencijalne investitore.

Murvica se rasprostire na površini od 14,21 kvadratnih kilometara i nalazi se na prosječnih 98,4 metra nadmorske visine.

Po popisu iz 2011. godine Murvica ima 230 obiteljska kućanstva i 723 stanovnika.

MURVA

Murva se spominje u mnogim djelima antičke Grčke i Rima. Vergilije je za murvu napisao da je najpametnija biljka jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme, a kad počne pupati, propupa u jednoj noći. Kao takva biljka je posvećena božici Minervi. Plodovi murve jagodasta su oblika i beru se od lipnja do kolovoza. Mogu biti bijele i crne boje, pa odatle i naziv bijela i crna murva. Bijela murva razlikuje se od crne po boji ploda, višem stablu, glatkim nenazubljenim listovima te po sastavu. Sadrži slobodne organske kiseline, vitamin C, karotin, pektin, invertni šećer, sluz, gume i smolu.

Crna murva sadrži 9% invertnog šećera, jabučnu i limunsku kiselinu, gorke tvari, smole, gume, karotine, vitamin C i mangan. Po količini grožđanog šećera murva je na samom vrhu među voćem. Više ga ima jedino u višnjama i grožđu. Plod joj je ovalan, duljine od 1 do 4 cm, žarko crven dok ne sazrije, a potpuno zreo može biti purpurne do crne boje. Plodovi murve koriste se u prehrani kao ukusno voće, svježe ili prerađeno u džem, sirup, sok i rakiju. Od lista i kore prave se ljekoviti čajevi koji pomažu liječenju upale grla i mokraćnih putova te kod šećerne bolesti.

U narodnoj medicini sirup od ploda crne murve koristi se kod visoke temperature i za regulaciju stolice. Plod bijele murve u kombinaciji s plodom trešnje kao sirup pomaže kod upale krajnika, želučanih problema, groznice i proljeva.

Na području Hrvatske, murve su u davna vremena rasli na mnogim okućnicama jer su njezini plodovi bili ukusna slastica djeci, pa i odraslima u oskudnoj prehrani. Iz tog vremena poznat je običaj da se ženidba ili rođenje djece obilježi sadnjom stabala murve. Sadila se uz cestu da bi u njezinom hladu putnici mogli predahnuti, a u vrijeme dozrijevanja osladiti se.

"Lijepo je vidjeti palmu, ali murva je posebna", kažu mnogi. Plodovi murve nekad su se prodavali na tržnici, no danas je to prava rijetkost. Murvino drvo koristilo se i za izradu dijelova za lađe. Kad se prereže murvino deblo, vide se dva sloja: unutrašnji crveni i vanjski bijeli.

Crveni sloj cijenio se kao trajniji, a okolni bijeli sloj izbjegavao se upotrebljavati kao građa. U Splitu se pak nalazi jedna od najpoznatijih murvi. To je legendarna murva kraj starog Hajdukova placa tipa Morus alba, odnosno bijela murva. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije pokrenula je inicijativu da se Hajdukova murva proglasi botaničkim spomenikom prirode.

Na žalost, murvin plod trune ubrzo nakon branja tako da je komercijalizacija toga ploda kao svježeg voća gotovo nemoguća. Unatoč tome njezine nutritivne i terapeutske vrijednosti, kao i atraktivan okus, ostavljaju nas u vjerovanju da će se murva ipak popularizirati među generacijama koje dolaze.

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

Izvori

Nedovršeni članak Murvica (Poličnik) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.