Zadarska županija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Zadarska županija
Zastava Zadarske Grb Zadarske
Zastava Grb
Karta
Zadarska županija
Opći podaci
Sjedište županije Zadar
Površina 3.646 km2
Broj stanovnika (2011.) 170.017 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 46,63 stan./km2
Broj gradova 6
Broj općina 28
Broj naselja 229
Pozivni broj +385 23
Župan Božidar Longin
Službene stranice https://www.zadarska-zupanija.hr/

Upravno-teritorijalni ustroj i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Županiju čini 6 gradova i 28 općina


Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Zadarske županije živjelo 170.017 stanovnika što je 4,0 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Sjedište županije, Zadar imao je tada 71.471 stanovnika. Jedna je od tri hrvatske županije koja je imala porast broja stanovnika u razdoblju 2001.-2011. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 46,6 stanovnika/km2, što je znatno manje od hrvatskog prosjeka (75,7 stan./km2).

Preko 40 % stanovništva županije živi u sjedištu županije Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora zaobalja i otoka zadarske regije.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (92.6 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (4.8 %) i Albanci (0.5 %).

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

U razdoblju 1993.-1997. godine županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke i dio Južne Like (općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine s 62,77% glasova kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU. Duško Vidov (SDP, HNS) osvojio je 30,29% glasova birača.[2] Rezultati za županijsku skupštinu:

Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU 62,99%
SDP, HNS, DSU 24%
DSU 6,87%

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprjeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanjas izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem posta posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Partnerska županija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službene stranice županije