Mutilić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mutilić
Mutilić na karti Hrvatska
Mutilić
Mutilić
Mutilić na zemljovidu Hrvatske
Županija Ličko-senjska
Općina/Grad Udbina
Zemljopisne koordinate 44°31′08″N 15°46′26″E / 44.519°N 15.774°E / 44.519; 15.774Koordinate: 44°31′08″N 15°46′26″E / 44.519°N 15.774°E / 44.519; 15.774
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 16
Mutilić na karti Ličko-senjska županija
Mutilić
Mutilić
Mutilić na zemljovidu Ličko-senjske županije

Mutilić selo pod općinskom upravom Udbine.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se u podnožju Udbine na cesti Udbina - Gračac.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mutilić je povijesno najstarije naselje koje datira iz 925. godine. Iz Mutilića tijekom vremena nastala su nova naselja poput Ondića i Krčane. Danas Mutilić ima povijesne znamenitosti, crkvu Preobraženja Gospodnjeg koja datira iz 1638., a u Drugom svjetskom ratu zapaljena od njemačke vojske, te je u Domovinskom ratu također uništena. Do polovice prosinca 1942. godine u Mutiliću je bila katolička crkva sv. Augustina.[1]

Hrvati na Udbini i u prstenu sela naokolo Udbine - u Podudbini, Ćojluku, Vrbi, Mutiliću i Rebiću stoljećima su činili 98% stanovnika sve do noći u 13. na 14. prosinca 1942. godine. Svi su bili starosjedioci ličko-čakavske provenijencije. Bili su 98% stanovništva.[1] Velikosrbi su u Udbini masovno poklali hrvatski narod, tako da je Hrvata u Udbini od prijeratne dvije tisuće 1945. gotovo sve nestalo. Ako Hrvati nisu bili pobijeni, raspršeni su.[2] U noći pokolja na Udbini, iza treće ure udbinski Hrvati morali su u egzodus radi spašavanja golih života. Od velikosrpskih talibana iz susjednih sela udbinski Hrvati bježali su preko planine Trovrva sve do spasonosnoga Lovinca. Zadrti velikosrbi iz susjednih sela su po egzodusu Hrvata zapalili i srušili sve katoličke crkve na Krbavi, zatirući tako trag hrvatstvu i katoličanstvu. Zapalili su i srušili katoličku crkvu sv. Nikole na Udbini, sv. Marka - groba u Podudbini, sv. Augustina u Mutiliću, uništili rimokatoličko groblje na Koriji.[1] Tako su i u Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata, jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Udbini.[3] Posljedica je bila da u Udbini uopće nije bilo potrebe za župnikom i posljedica je bila da cijelo vrijeme u jugokomunističkoj Jugoslaviji bilo je cementirano etničko čišćenje i od 1945. - 1990., Udbina nije imala ni župnika, ni crkvu, ni župni stan i nijednog Hrvata. Ciljano temeljito etnički očišćena od Hrvata, za cijelo vrijeme komunističke Jugoslavije Srbi nisu dali obnoviti župnu crkvu u Udbini. Sve do Oluje, kada su u nju došli prognani Hrvati iz Bosne.[2] Nastranost i lažljivost jugoslavenskog režima pokazala se i u poraću. Ne samo da nije bilo ništa od nacionalne ravnopravnosti, nego je nova Jugoslavija nastavila s politikom velikosrpske hegemonije, dekroatizacije i posrbljivanja hrvatskih krajeva. Na Udbini je nova Jugoslavija oduzela zemljište i kuće ratnih žrtava, udbinskih Hrvata i dala ih onim istim zločincima koji su ote Hrvate protjerali. Na tim su otetim hrvatskim zemljištima velikosrbi sagradili svoje kuće. Imovina im do danas nije vraćena[1]

U okolici, kraj Mutilića, stoje ruševine stare crkvice sv. Augustina (četverokutno svetište, zvonik na preslicu).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Do drugog svjetskog rata većinu stanovništva naselja činili su Hrvati koji su protjerani iz svojih domova a njihovi posjedi pretvoreni su u lovište tadašnjeg predsjednika SFRJ. Danas u Mutiliću živi većinom srpsko pučanstvo, ali ima i Hrvata. Mutilić kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa 1991. godine. Na popisu 2001. naselje je imalo samo 16 stanovnika, uglavnom starije životne dobi dok ih je 1991. dodine bilo - 84 i to Srba - 79, Hrvata - 1, Jugoslavena - 1, ostalih - 3.

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.




Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg

Nedovršeni članak Mutilić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Ive Sertić: Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2), Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.
  2. 2,0 2,1 Mato Moguš: Potpuno nevin, mučen je i strijeljan zbog "masovnog pokolja srpskog stanovništva", a pokolja uopće nije bilo, Arhiv Riječke nadbiskupije, 23. ožujka 2010. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  3. Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16