Podlapača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Podlapača
Podlapača na karti Hrvatska
Podlapača
Podlapača
Podlapača na zemljovidu Hrvatske
Županija Ličko-senjska
Općina/Grad Udbina
Zemljopisne koordinate 44°34′59″N 15°37′55″E / 44.583°N 15.632°E / 44.583; 15.632Koordinate: 44°34′59″N 15°37′55″E / 44.583°N 15.632°E / 44.583; 15.632
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 102

Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).

Zemljopisni položaj i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema broju stanovnika i površini Podlapača je drugo po veličini naselje u općini Udbina. Smještena je na zapadnom rubu Krbavskog polja ili, kako lokalno nazivaju tu dolinu, Podlapačko polje.

Naselje Podlapača ima rimokatoličku župnu crkvu i osnovnu školu, te Mjesni Odbor koji obuhvaća cijeli zapadni dio općine Udbina, obuhvaćajući još nekoliko manjih naselja okolice. Po nacionalnoj strukturi Hrvati čine apsolutnu većinu u Podlapači i okolnim mjestima.

Iz Podlapače vuku korijene poznati hrvatski velikani, pisac i pjesnik Dragutin Tadijanović i američki senator Mark Begich.

Podlapača ima za stanovnike starosjedilačke Hrvate čakavske loze.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Pravo ime sela je zapravo Podlapac. Po prvi put se spominje pod imenom Podlapčec u Ugovoru o nasljeđu koji su sklopili vlasnik Podlapčeca Ivan Karlović i sestra mu Jelena sa svojim mužem Nikolom Zrinskim. Prema tom ugovoru vidi se da je Ivan Karlović imao 22 grada od kojih su u Krbavskoj županiji bili Komić, Udvina (Udbina) i Podlapčec. Prema tom ugovoru svi Karlovićevi gradovi pripali bi Nikoli i Jeleni Zrinskoj ako bi Ivan umro bez muškog nasljednika.

Turci su zauzeli grad Podlapčec 1527. i njime vladali do 1689. Nakon odlaska Turaka došlo je novo, današnje, stanovništvo. Većina se doselila s područja Brinja. Kada je 1. siječnja 1872. u Podlapcu osnovana upravna općina, selo se zvalo još i Podlapača. To je vjerojatno bilo zbog nezgoda s poštom jer su pisma i paketi često odlazili u Donji Lapac. Nezadovoljni mještan zatražili su od glavne skupštine Ličko-krbavske županije da mu se vrati staro ime, a ova je molbu proslijedila hrvatskoj vladi. Vlada je promjenu imena dopustila 11. siječnja 1904. i selo se opet službeno zvalo Podlapac.

Za vrijeme NDH također je ostalo ime Podlapac, da bi se neposredno nakon Drugog svjetskog rata opet počelo zvati Podlapača. Ime Podlapača postalo je i službeno pa ga se pod tim imenom može naći na zemljopisnim i na autokartama. 1943. u Podlapači je strijeljan don Ivan Tičić sa još 12 Pažana domobrana od strane partizana.[2][3]

U drugom svjetskom ratu preživjela je velikosrpski ubilački i razarački pohod iz susjednih sela te je ostala gotovo jedino hrvatsko naselje na Krbavi etnički očišćenoj od Hrvata, [1] Krbavi gdje je samo Udbina od prijeratne dvije tisuće Hrvata 1945. ostala gotovo bez svih Hrvata. Ako Hrvati nisu bili pobijeni, raspršeni su.[4] Udbinska župa je zbog velikosrpskih i jugokomunističkih nedjela u Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata gotovo uništena.[5]


U velikosrpskoj pobuni i velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku ovo je bilo jedino preostalo hrvatsko selo na Krbavi. Tijekom velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, preostali Hrvati s Krbave bili su prisiljeni otići. Od rulje velikosrpskih nasilnika spasio ju je češki bataljun UNPROFOR-a.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 102
  • 1991. - 205 (Hrvati - 199, Srbi - 4, ostali - 2)
  • 1981. - 252 (Hrvati - 245, Srbi - 5, Jugoslaveni - 1, ostali - 1)
  • 1971. - 385 (Hrvati - 356, Srbi - 20, Jugoslaveni - 6, ostali - 3)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  1. 1,0 1,1 1,2 Ive Sertić: Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2), Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.
  2. Jure Karakaš: "Podlapac", monografija, Stajer graf, Zagreb, 2001.
  3. Znameniti pažani, pag.hr, pristupljeno 17. listopada 2015.
  4. Mato Moguš: Potpuno nevin, mučen je i strijeljan zbog "masovnog pokolja srpskog stanovništva", a pokolja uopće nije bilo, Arhiv Riječke nadbiskupije, 23. ožujka 2010. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  5. Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Podlapača koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.