Bunić
Ovo je glavno značenje pojma Bunić. Za druga značenja pogledajte Bunić (razdvojba).| Bunić | |
|---|---|
  Bunić Bunić na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Udbina |
| Zemljopisne koordinate | 44°40′41″N 15°38′06″E / 44.678°N 15.635°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 136 |
| Broj stanovnika Bunić (Udbina, Ličko-senjska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 133 |
| 2021. | 96 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Bunić je naselje u Hrvatskoj, mikroregija Lika-Krbava, nalazi se u općini Udbini.
Povijest i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Naselje krase zidine poznate Rimokatoličke crkve Blažene Djevice Marije[1] koja je spomenikom kulture prve kategorije. Pod zidom crkve sahranjeni su ostatci slavnoga branitelja i vojskovođe generala Laudona i njegove obitelji. U krbavskom selu Buniću 1743. dao je sagraditi župnu crkvu. Financirao ju je s 30.000 forinti iz zaklade ratnog ministarstva u Beču, koju je on osnovao, na uspomenu svoje dvoje djece što su preminula u Buniću. Zidana grobnica njegove dvoje djece je kraj crkve s lijeve strane. Polovicom 1746. dok je bio kapetan, dao je pošumiti živi pijesak u Krbavskom polju nedaleko od Bunića. Taj je gaj hrastova danas poznat kao Laudonov gaj.[2] Mjesto je jako stradalo u drugome svjetskom ratu od strane četnika (ličkih Srba[1]) koji su protjerali ili pobili[1] većinu Hrvata, a crkvu znatno oštetili. U Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata, jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Buniću.[3] Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Buniću živi 96 vlaških obitelji.[4]
U tijeku (stanje 2017.) je obnova rimokatoličke crkve, teško oštećene tijekom Drugog svjetskog rata.[1][5]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
- 2011. – 133
- 2001. – 136 (Prognani Hrvati se ponovno vraćaju u naselje Bunić u kojemu su do 2. svj. rata bili apsolutna većina pučanstva)
- 1991. – 399 (Srbi - 368, Hrvati - 20, Jugoslaveni - 5, ostali - 6)
- 1981. – 527 (Srbi - 407, Jugoslaveni - 90, Hrvati - 23, ostali - 7)
- 1971. – 685 (Srbi - 638, Hrvati - 27, Jugoslaveni - 16, ostali - 4)
| broj stanovnika | 1554 | 1676 | 1642 | 1761 | 1941 | 1784 | 1941 | 1670 | 921 | 887 | 806 | 685 | 527 | 399 | 136 | 133 | 96 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
U Buniću je rođen hrvatski glumac Rade Šerbedžija.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ a b c d Hrsvijet.net Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2011. Vlade Lozić: Poziv na obnovu srušene katoličke crkve u Krbavi, 14. travnja 2010., pristupljeno 29. studenoga 2010.
- ↑ Gideon Ernst Laudon, Hrvatska enciklopedija LZMK
- ↑ Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16
- ↑ http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19
- ↑ Bude li sredstava ove godine završetak zvonika na crkvi u Buniću. lika-online.com. 10. veljače 2017. Pristupljeno 27. listopada 2021.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Bunić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||