Bunić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Bunić. Za druga značenja, pogledajte Bunić (razdvojba).
Bunić
Bunić na karti Hrvatska
Bunić
Bunić
Bunić na zemljovidu Hrvatske
Županija Ličko-senjska
Općina/Grad Udbina
Zemljopisne koordinate 44°40′41″N 15°38′06″E / 44.678°N 15.635°E / 44.678; 15.635Koordinate: 44°40′41″N 15°38′06″E / 44.678°N 15.635°E / 44.678; 15.635
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 136

Bunić je naselje u Hrvatskoj, mikroregija Lika-Krbava, nalazi se u općini Udbini.

Povijest i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Naselje krase zidine poznate Rimokatoličke crkve Blažene Djevice Marije[1] koja je spomenikom kulture prve kategorije. Pod zidom crkve sahranjeni su ostatci slavnoga branitelja i vojskovođe generala Laudona i njegove obitelji. U krbavskom selu Buniću 1743. dao je sagraditi župnu crkvu. Financirao ju je s 30.000 forinti iz zaklade ratnog ministarstva u Beču, koju je on osnovao, na uspomenu svoje dvoje djece što su preminula u Buniću. Zidana grobnica njegove dvoje djece je kraj crkve s lijeve strane. Polovicom 1746. dok je bio kapetan, dao je pošumiti živi pijesak u Krbavskom polju nedaleko od Bunića. Taj je gaj hrastova danas poznat kao Laudonov gaj.[2] Mjesto je jako stradalo u drugome svjetskom ratu od strane četnika (ličkih Srba[1]) koji su protjerali ili pobili[1] većinu Hrvata, a crkvu znatno oštetili. U Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata, jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Buniću.[3]

U planu je obnova crkve.

Po stanju od 14. travnja 2010., crkva još nije obnovljena[1].

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • 2011. - 133
  • 2001. - 136 (Prognani Hrvati se ponovno vraćaju u naselje Bunić u kojemu su do 2. svj. rata bili apsolutna većina pučanstva)
  • 1991. - 399 (Srbi - 368, Hrvati - 20, Jugoslaveni - 5, ostali - 6)
  • 1981. - 527 (Srbi - 407, Jugoslaveni - 90, Hrvati - 23, ostali - 7)
  • 1971. - 685 (Srbi - 638, Hrvati - 27, Jugoslaveni - 16, ostali - 4)

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

U Buniću je rođen hrvatski glumac Rade Šerbedžija.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrsvijet.net Vlade Lozić: Poziv na obnovu srušene katoličke crkve u Krbavi, 14. travnja 2010., pristupljeno 29. studenoga 2010.
  2. Gideon Ernst Laudon, Hrvatska enciklopedija LZMK
  3. Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Bunić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.