Nižnjekamsko umjetno jezero
Nižnjekamsko umjetno jezero
| |
|---|---|
| Jezero • umjetno jezero | |
| Položaj | |
| Koordinate | 55°53′00″N 52°45′00″E / 55.8833°N 52.75°E |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 200 km |
| Širina | |
| • Najveća | 15 km |
| Dubina | |
| • Najveća | 20 m |
| Površina | 1084 km2 |
| Zapremina | 2,8 km3 |
| Nadm. visina | 62 m |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Kama, Belaja, Ik, Iž, Sjunj, Menzelja. |
| Odlijeva se u | ↦ Kama ⤵ Volga → Kaspijsko jezero |
Nižnjekamsko umjetno jezero (rus. Нижнекамское водохранилище, tat.: Түбән Кама сусаклагычы) – najniži je akumulacijski bazen rijeke Kame, formiran branom Nižnjekamske hidroelektrane blizu grada Naberežnije Čelni, izgrađene 1978. godine, te punjen od 1978. do 1981. godine. Proteže se kroz Tatarsku, Udmurtiju, Baškiriju i Permski kraj u Rusiji. Razina vode umjetnog jezera ovisi o režimu gornjih umjetnih jezera (Kamsko i Votkinsko umjetno jezero).
Prostire se Kamom – 185 km, te po Belaji – 157 km. Umjetno jezero ima površinu od 1084 km², te volumen 2,8 milijardi kubičnih metara. Dugo je 200 km, s najvećom širinom od 15 km. Prosječna dubina je 3,3 m, a najveća 20 m. Punjeno je do razine 62 m iznad morske razine. Plićine s dubinom do 2 m tvore 49% područja. Slivna površina je 366.000 km²
Planirana razina umjetnog jezera bila je 68 m iznad morske razine, međutim Tatarski ekološki pokret suprotstavlja se plavljenju Kuljagaške močvare i drugog zemljišta.
Umjetno jezero trebalo je imati površinu od 2580 km², duljinu 270 km, te volumen 12,9 milijardi kubičnih metara.
Nižnjekamski akumulacijski bazen je izrađen radi poboljšanja energetike, vodnog prometa, navodnjavanja, vodoopskrbe i ribarstva.
Sljedeći gradovi nalaze se na obali umjetnog jezera: Naberežnije Čelni, Mendelejevsk, Menzelinsk, Sarapul, Neftekamsk, Kambarka i Agidelj.
| Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Nižnjekamsko umjetno jezero |