Nižnjekamsko umjetno jezero
Nižnjekamsko umjetno jezero
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Rusija |
| Koordinate | 55°54′N 52°45′E / 55.900°N 52.750°E |
| Površina | 1084 km² |
| Zapremina | 2,8 km³ |
| Najveća dubina | 20 m |
| Nadmorska visina | 62 m |
| Najveća širina | 15 km |
| Najveća duljina | 200 km |
| Vrsta jezera | umjetno jezero |
| Pritoci | Kama, Belaja, Ik, Iž, Sjunj, Menzelja. |
| Ulijeva se u | u rijeku Kamu |
| Države |  Ruska Federacija
|
Nižnjekamsko umjetno jezero (ruski: Нижнекамское водохранилище, tatarski: Түбән Кама сусаклагычы) – najniži je Akumulacijski bazen rijeke Kame, formiran branom Nižnjekamske hidroelektrane blizu grada Naberežnye Čelny, izgrađene 1978. godine, te punjen od 1978. do 1981. godine. Proteže se kroz Tatarsku, Udmurtiju, Baškiriju i Permski kraj u Rusiji. Razina vode umjetnog jezera ovisi o režimu gornjih umjetnih jezera (Kamsko i Votkinsko umjetno jezero).
Prostire se Kamom – 185 km, te po Belaji – 157 km. Umjetno jezero ima površinu od 1084 km², te volumen 2,8 milijardi kubičnih metara. Dugo je 200 km, s najvećom širinom od 15 km. Prosječna dubina je 3,3 m, a najveća 20 m. Punjeno je do razine 62 m iznad morske razine. Plićine s dubinom do 2 m tvore 49% područja. Slivna površina je 366.000 km²
Planirana razina[uredi | uredi kôd]
Planirana razina umjetnog jezera bila je 68 m iznad morske razine, međutim Tatarski ekološki pokret suprotstavlja se plavljenju Kuljagaške močvare i drugog zemljišta.
Umjetno jezero trebalo je imati površinu od 2580 km², duljinu 270 km, te volumen 12,9 milijardi kubičnih metara.
Gospodarski značaj[uredi | uredi kôd]
Nižnjekamski akumulacijski bazen je izrađen radi poboljšanja energetike, vodnog prometa, navodnjavanja, vodoopskrbe i ribarstva.
Sljedeći gradovi nalaze se na obali umjetnog jezera: Naberežnye Čelny, Mendelejevsk, Menzelinsk, Sarapul, Neftekamsk, Kambarka i Agidelj.
