Prijeđi na sadržaj

Nouakchott

Koordinate: 18°6′N 15°57′W / 18.100°N 15.950°W / 18.100; -15.950
Izvor: Wikipedija
Nouakchott
نواكشوط
Nouakchott

DržavaMauretanija

Površina
 • Ukupna1000 km²
Koordinate18°6′N 15°57′W / 18.100°N 15.950°W / 18.100; -15.950

Stanovništvo (2000.)
 • Entitet1 195 600[1]

Vremenska zonaUTC+0 (UTC+0)
Zemljovid

Nouakchott (arapski: نواكشوط) je glavni i najveći grad Mauretanije u Zapadnoj Africi od 1.195.600 stanovnika.[1]

Nouakchott je i najveći grad u Sahari južno od Gorja Atlas.

Zemljopisne karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Nouakchott leži na rubu Sahare na visoravni, pored atlantske obale, udaljen oko 435 km sjeveroistočno od Dakara u Senegalu. Grad se rastegao duž auto-ceste Rosso u pravcu sjever-jug, podalje od oceana, obalni pješčani pojas uglavnom je nenaseljen zbog čestih poplava. Prva luka na oceanu, koja je mogla primiti veće brodove Nouakchott Wharf izgrađena je 1963. (postala je operativna tek 1966.) U novije vrijeme izgrađena je nova industrijska luka 1986. 8 km južno od grada, koja uglavnom služi za uvoz robe u zemlju, i za izvoz nafte i bakra. Rudnici bakra nalaze se pored Akjoujta 195 km sjeveroistočno od grada. Nouakchott je grad jednokatnica, koji se razvio duž velikih avenija, kao što su Gamal Abdel Nasser (istok -zapad), Charles de Gaulle, Kennedy i Lumumba te brojnih divljih naselja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nouakchott je bio maleno ribarsko mjesto sve do 1958., koje se malo spominjalo u pretkolonijalnom i kolonijalnom dobu, iako je bio na važnom karavanskom putu Zapadne Afrike. Njegovo ime na berberskom znači mjesto vjetrova, postoji pretpostavka da su berberski Almoravidi bili podrijetlom iz kraja oko Nouakchotta.

Mauretanija je bila dio veće francuske kolonije Francuske Zapadne Afrike, u to vrijeme Saint-Louis, u današnjem Senegalu, bio je glavni grad sve do 1957. Tad je odlučeno da mali Nouakchott, koji je tad imao oko 15 000 stanovnika,[2] zbog dobre klime, i svog položaja, postane glavni grad nove države Mauretanije, koja je osnovana 1958. kao dio Francuske zajednice. Mauretanija je 1960. postala potpuno nezavisna država, a Nouakchott njen glavni grad.[3]

Bulevar Charles de Gaulle
Tržnica
Tržnica u Nouakchottu

Nouakchott je bio glavni izbjeglički centar za velike suše 1970., tad je grad naglo nabujao brojem stanovnika, a broj nomadskih stočara opao.[3]

Nouakchott ima sveučilište koji je osnovan 1981.,[3] na kom studira 8 000 studenata.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Najveće grada su Nacionalni muzej i brojne tržnice na otvorenom, kao i nove džamije izgrađene uz pomoć Saudijske Arabije i Maroka.

Stanovništvo i administrativna podjela grada

[uredi | uredi kôd]

Grad je prvi put administrativno podijeljen na 4 okruga (moughataa) 1973., zatim je 1986. podijeljen na devet okruga.

  • Arafat
  • Dar Naim
  • El Mina
  • Ksar
  • Riad
  • Sebkha
  • Tevragh-Zeina
  • Teyarett
  • Toujounine

Grad je 1969. imao samo 20 000, ali je za samo 11 godina - 1980., narastao na 150 000. Zapravo je vrlo teško odrediti točan broj stanovnika grada danas, jer su dobar dio njih nomadski stočari, koji stanuju u nabrzinu sklepanim kućercima, koja nakon nekog vremena napuste i odsele se negdje drugdje. Po nekim procjenama iz 2008. u gradu je živjelo čak 2 milijuna ljudi, oprezniji govore da ih nema više od 800 000, ali i to je skoro 1/3 sveg stanovništva u zemlji.[4]

Klimatske karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Grad ima vruću - suhu pustinjsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, na grad padne samo 159 mm kiše tijekom cijele godine, i to uglavnom u samo mjesec dana u kolovozu, kad je sezona kiša.[5]U Nouakchottu je vruće praktički tijekom cijele godine oko 32 °C, ali zimi temperatura zna pasti do 10 °C.

Klimatološki srednjaci za Nouakchottja
mjesec sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro godina
srednji maksimum, °C 29 31 32 32 34 33 32 32 34 33 32 28 32
srednji minimum, °C 14 15 17 18 21 23 23 24 24 22 28 13 19
oborine, mm 10 13 25 13 5 0 13 104 23 10 3 0 159
Izvor: [5]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

U gradu se proizvodi sol, cement, insekticidi, prostirke, tepisi, i razni zanatski proizvodi. Preko luke se izvozi bakar[3] U Nouakchottu je 2000. radilo 30 malih i srednjih tvornica, dobar dio stanovnika radi u državnoj administraciji i financijskim ustanovama. Grad ima međunarodnu zračnu luku, koja je sjedište domaće kompanije Air Mauritania. Cestovno je dobro povezan s ostalim gradovima u zemlji, ali su one često neprohodne zbog velikih nanosa saharskog pijeska.

Pitka voda

[uredi | uredi kôd]
Pogled iz zraka na Nouakchott

Nouakchott doslovno leži na podzemnom jezeru slatke vode, koje se zove Trarza, ali se zbog enormnog povećanja stanovništva one radikalno smanjuju. Stručnjaci upozoravaju da bi taj izvor mogao presahnuti oko 2054., jer se ne obnavlja zbog nedostatka kiša. Problem s pitkom vodom je posebno je loš po periferijskim slamovima gdje većina stanovništva živi. Tako da je dobar dio stanovnika prisiljen kupovati vodu, koja je skupa za njihove prihode.[2]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Mauritania: Regions & Towns (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 9. svibnja 2011.
  2. a b Nouakchott, Place of winds (engleski). LookLex. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2012. Pristupljeno 8. siječnja 2012.
  3. a b c d Nouakchott (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 8. siječnja 2012.
  4. Nouakchott Travel Guide (engleski). World66. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. lipnja 2017. Pristupljeno 8. siječnja 2012.
  5. a b Average Conditions Nouakchott. BBC Weather. Pristupljeno 5. siječnja 2012.
  6. Madrid city council webpage Mapa Mundi de las ciudades hermanadas Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Ayuntamiento de Madrid
  7. Sister CitiesArhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2012. (Wayback Machine). Official Gansu Website. Pristupljeno 25. kolovoza 2009.
  8. Amman’s Relations with Other Cities. Municipality of Greater Annam. Pristupljeno 8. siječnja 2012.