Nuklearna elektrana Brunsbüttel

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nuklearna elektrana Brunsbüttel
Nuklearna elektrana Brunsbüttel
Nuklearna elektrana Brunsbüttel
Osnovni podaci
Zemlja Njemačka
Operator KKW Brunsbüttel
Početak izgradnje 1969.
Prva kritičnost 1976.
Spajanje na mrežu 1976.
Početak rada 13. srpnja 1976.
Završetak rada 1976.
Status zatvorena 2007.
Reaktor
Isporučitelj Siemens
Vrsta reaktora Kipući reaktor BWR
Aktivni reaktori
Izgrađeni reaktori 1 x 806 MW
Reaktori u izgradnji
Otkazani reaktori
Planirani reaktori
Snaga
Snaga 806 MW
Isporučena energija u godini 117 883 GWh (do 2007.)
Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) 406 418 GWh (do 2008.)
Dodatni podaci
[http:// ]
Izvođač
Cijena
Trajanje licence 2007.

Nuklearna elektrana Brunsbüttel je nuklearna elektrana u gradu Brunsbüttelu, u najsjevernijoj njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein, u blizini Hamburga. Operateri ove elektrane su tvrtka Vattenfall (67%) i E.ON (33%). Nuklearna elektrana Brunsbüttel je započela s radom 1976. i ima instaliranu snagu od 806 MW. Nuklearni reaktor je kipući reaktor BWR, sličan kao što je u Nuklearnoj elektrani Fukushima, a ugašen je i ne radi od 2007. [1]

Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022.[uredi VE | uredi]

Njemačka je vlada 30. svibnja 2011. objavila svoju odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022. Ista je vlada odmah nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I zatvorila, tada privremeno, 7 najstarijih nuklearki koje su po dizajnu slične Nuklearnoj elektrani Fukushimi Daiichi (kipući reaktor). Trenutno je obustavljena i osma nuklearka, a najkasnije do 2021. plan je zatvoriti narednih 6 te zadnje 3 godinu poslije.

Službenu izjavu o zatvaranju prati i najava velikih promjena u njemačkom elektroenergetskom sustavu, smanjivanje potrošnje električne energije za 10 % i jasno još veće oslanjanje na obnovljive izvore energije u iznosu od 35 % do 2022. Premda je ovo više nego tehnički izazovno, jer Njemačka već vrlo racionalno troši električnu energiju i ima natprosječno veliki udio korištenja varijabilne i slabo predvidive energije vjetra i Sunca, to je vjerojatno moguće izvesti, ali ostaje za vidjeti uz koju cijenu. Ne samo da će ovime Njemačka imati značajno skuplju električnu energiju, nego je vrlo izvjesno da će trebati uvoziti značajne količine električne energije iz nuklearki u Francuskoj, elektrana na ugljen iz Poljske ili će sama morati graditi dodatne fosilne izvore (time se dakle ponašati upravo suprotno kako svojoj antinuklearnoj orijentaciji, tako i nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova). Jasno je da će time utjecati i na porast cijene električne energije u regiji. Austrija i Italija su poznate nenuklearne zemlje koje uvoze električnu energiju proizvedenu u nuklearkama susjednih zemalja. Njemački planovi da smanji 40 % emisije CO2 do 2020. ovime za jedne izgledaju realniji, a za druge posve neostvarivi.

Nuklearne elektrane su 2010. proizvele 22 %električne energije u Njemačkoj, a obnovljivi izvori energije 17% (ostalo su fosilni izvori s dominacijom ugljena). Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35% se planira korištenjem energije vjetra, Sunca, hidroenergije, geotermalne energije i biomase iz otpada. Problem za sebe, ekonomski i tehnički, predstavlja činjenica da je većina vjetroelektrana na sjeveru, a industrija i nuklearke na jugu. [2] [3]

Antinuklearni prosvjedi[uredi VE | uredi]

Dana 14. ožujka 2011. je nekoliko desetaka tisuća ljudi formiralo ljudski lanac između Nuklearne elektrane Neckarwestheim i Stuttgarta, na prosvjedu kojim su pozivali na zatvaranje te elektrane. Više od 100 000 ljudi sudjelovalo je u antinuklearnim prosvjedima, kojima su pozivali na zatvaranje nuklearnih centrala zbog dramatičnih zbivanja u Japanu, u više od 450 gradova. Prosvjednici smatraju da nijedna od 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj ne bi trebala dobiti radnu dozvolu zbog sigurnosti. [4]

Slike[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Vattenfall looks at German reactor options", work= World Nuclear News, 2011.
  2. [2] "Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022.", Hrvatsko nuklearno društvo, www.nuklearno-drustvo.hr, 2011.
  3. [3] "Njemačka zatvara sve nuklearke do 2022.", Vjesnik, www.vjesnik.hr, 2011.
  4. [4] "Protestors block nuclear power plant entrance"