Ošanjići

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Ošanići)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ošanjići
Ošanjići na karti BiH
Ošanjići
Ošanjići
Ošanjići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Stolac
Zemljopisne koordinate 43°05′N 17°56′E / 43.09°N 17.94°E / 43.09; 17.94Koordinate: 43°05′N 17°56′E / 43.09°N 17.94°E / 43.09; 17.94
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 1.004

Ošanjići (Ošanići) su naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Ošanjići
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Muslimani 801 (72,68%) 139 (73,54%) 216 (70,58%)
Hrvati 166 (15,06%) 18 (9,52%) 33 (10,78%)
Srbi 118 (10,70%) 30 (15,87%) 57 (18,62%)
Jugoslaveni 10 (0,90%) 2 (1,05%) 0
ostali i nepoznato 7 (0,63%) 0 0
ukupno 1.102 189 306

2013.[uredi VE | uredi]

Ošanjići
godina popisa 2013.[1]
Bošnjaci 749 (74,60%)
Hrvati 218 (21,71%)
Srbi 11 (1,10%)
ostali i nepoznato 26 (2,59%)
ukupno 1.004

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Ostatci Daorsona
  • Daorson, nekadašnji glavni grad Daorsa u blizini Ošanjića, nacionalni spomenik BiH
  • Crkva sv. Petra i Pavla, pravoslavna crkva podignuta prije 1505., nacionalni spomenik BiH[3] Zadužbina je feudalne obitelji Hrabrena Miloradovića. Ktitor te crkve vojvoda Radoslav Hrabren pokopan je ispred crkve 1505. godine. Pokazuje miješane umjetničke elemente. Ulazna vrata imaju orijentalne elemente. Zvonik je građen pod utjecajem hrvatskih graditelja iz Dalmacije, "na preslicu", tipična osobina dalmatinske arhitekture.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 24. svibnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. Odluka o proglašenju Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 31. siječnja 2018.)
  4. Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 53 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)