Poplat (Stolac, BiH)
| Poplat | |
|---|---|
Poplat, u daljini Stolac | |
| Regija BiH | Istočna Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Stolac |
| Koordinate | 43°03′36″N 17°56′35″E / 43.0601021°N 17.9430665°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 1402 |
![]() | |
Poplat na zemljovidu BiH | |
Poplat je naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma izdvojeno je istoimeno naseljeno mjesto koje je pripalo općini Berkovići koja je ušla u sastav Republike Srpske.
Nacionalni sastav stanovništva cijelog naselja Poplat 1991. godine, bio je sljedeći[2]:: ukupno: 457
- Srbi – 162
- Muslimani – 173 (Većinom Njivice koje je zasebno selo)
- Hrvati – 112
- Jugoslaveni – 7
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 3
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 1402
- Hrvati – 1249
- Bošnjaci – 111 (Većinom Njivice koje je zasebno selo)
- Srbi – 33
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 9

U Poplatu se nalaze dvije nekropole srednjovjekovnih stećaka. Šefik Bešlagić 1971. navodi da je na nekropoli u Nekuku (zaseoku Poplata) na lokalitetu Šehitluci u nekoliko skupina zabilježeno 79 stećaka (25 ploča, 51 sanduk, 2 sljemenjaka i 1 križ). Ukrašenih je bilo 22 (6 ploča, 12 sanduka, 3 sljemenjaka i 1 križ). Svi su bili orijentirani u smjeru zapad-istok osim dva primjerka koji su bili orijentirani u smjeru sjever-jug. U zaseoku Tanoge zabilježio je nekropolu od 11 stećaka (sve sanduci), od kojih 3 ukrašena, a svi orijentirani u smjeru zapad-istok.[3]
- Dimitrije Mitrinović – kritičar, teoretičar, filozof, esejist, pjesnik i prevoditelj
- Gordan Mihić – scenarist, dramski pisac, reditelj i sveučilišni profesor
- 1 2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 13. travnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Bešlagić, Šefik. 1971. Stećci (kataloško - topografski pregled). Veselin Masleša. Sarajevo. str. 371.
