Aladinići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Aladinići
Aladinići na karti BiH
Aladinići
Aladinići
Aladinići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Stolac
Zemljopisne koordinate 43°07′10″N 17°51′28″E / 43.1194°N 17.8578°E / 43.1194; 17.8578Koordinate: 43°07′10″N 17°51′28″E / 43.1194°N 17.8578°E / 43.1194; 17.8578
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 747
Crkva aladinici.JPG
Crkva Svih Svetih u Aladinićima

Aladinići su naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Povijest[uredi VE | uredi]

Aladinići se nalaze na prostoru stare župe Dubrave. Na povijesnom prostoru te stare župe Dubrave kroz tri stoljeća te župe osnovano je više župa: Hrasno (1761.), Stolac (1863.), Gabela (1874.), Nevesinje (1899.), Rotimlja (1917.), Domanovići (1969.), Čeljevo (1974.), Stjepan Krst (1974.), te župa Aladinići (1977.); adresa župe je u Crnićima. U vrijeme župnika u Prenju don Ilije Reze, a dekretom biskupa Petra Čule od 25. listopada 1977. osnovana je nova župa Aladinići-Dubrave posvećena Svim Svetima, nakon što je biskup Petar Čule 29. kolovoza 1976. blagoslovio temelje crkve, a novu župnu kuću izgradili su poletni župljani za godinu dana. Sve je napravljeno u strahu kako će reagirati komunistički režim. Zahvate na crkvi je vodio prvi župnik don Ante Đerek. Novosagrađeni stan postao je privremena crkva, koja je bila pretijesna za potrebe vjernika, pa je biskup Čule 30. kolovoza 1979. blagoslovio novu župnu crkvu na Aladinskom brdu. Siječnja 1981. biskup Pavao Žanić blagoslovio je tri nova zvona (500 kg Krista Kralja, 300 kg Gospino, 150 kg sv. Josipa) i nove dvomanualne elektronske orgulje, a crkvi su neprestano pomagali prijatelji i donatori iz Njemačke Grospfarrgemeinde Waxweiler-Lamberstberg. 1981. darovali su postaje Križnoga puta – drvorez. Vjeronaučna dvorana započeta i dovršena je 1985. godine. Don Vjeko Božo Jarak u razgovoru s akademskim slikarom Zlatkom Keserom iz Zagreba predložio je ugradnju vitraja na župnu crkvu. Keser to to izradio 1988. godine. Don Vjekinim savjetom i pomoći akademski kipar Josip Marinović uradio je mramorno raspelo u naravnoj veličini za ovu crkvu. 1990. zamijenjen je crkveni krov bakrenim. Don Vjeko je angažirao arhitekta Zlatka Ugljena koji je izradio plan oltara, sedesa, ambona i podesta za tabernakul. Postavljeni su u crkvu 1991. godine. Sarajevski akademski kipar Zlatko Grgić izradio je 8 bakrenih reljefa koji su postavljeni uoči Božića iza oltara.[1]

Neposredno prije progona velikosrpskih osvajača, 11. travnja 1992. župnik i župljani morali su napustiti župu. Župnik se ostao brinuti za svoje izbjegle župljane po raznim krajevima Hrvatske. Okupatorima je crkva služila kao skladište za ukradene stvari, a župna kuća zapovjedno mjesto srbo-crnogorske vojske. Kulturocid su napravili 10. lipnja 1992., kad su crkvu posuli fosforom i zapalili te je gorjela tri dana, sve do 13. lipnja 1992. kada su u ovaj kraj i došli osloboditelji, hrvatski vojnici.[1]

Jeseni 1993. vratio se župnik don Ante Đerek u Dubrave. Sljedeće godine u spaljenoj crkvi organizirana je proslava Svih Svetih, jer život se u župi smirivao. Jeseni 1995. došao je novi župnik don Vinko Raguž. Konstatirao je stanje: aladinska crkva potpuno spaljena, kuća devastirana rukama i granatama, a župna dvorana podobro granatama uništena. Misu nije bilo moguće slaviti u crkvenim prostorima, pa je za slavlja korišten prostor od općine u Kooperativi na Pileti, te je Pileta kao i prije osnivanja župe, služila, kad je svećenik je radi vjeronaučne pouke "Duminom cestom" pješačio iz Prenja do vjeronaučne dvorane na Pileti. Od 1996. krenula je obnova crkve i okolnih prostora koja je potrajala godinama. Jubilejske godine 2000. crkva je obogaćena radovima uglednih umjetnika. Iza oltara postavljen je mozaik na zid, a izradile su ga akademska slikarica Leila Michieli Vojvoda i akademska kiparica Đurđa Gudlin Zanoški prema Dulčićevu. Granitni pod u prezbiterij, oltar, ambon i krstionica su postavljeni, a djelo su akademskog kipara Nikole Džaje i profesora likovnog Josipa Bosnića.[1]

Godine 2005. uz pomoć talijanskog Crvenog križa započeta je izgradnja pastoralnoga centra na Aladinićima koja je zgotovljena 2009. godine. Vanjsko oltarište ispred crkve izgrađeno je 2007. godine. Župna crkva 2009. godine dobila je klasične orgulje.[1]

2015. godine održana je osnivačka skupština Hrvatske katoličke mladeži ove župe, HKM bl. Ivan Merz.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Aladinići
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 437 (58,50 %) 458 (58,94 %) 444 (58,12 %)
Muslimani 291 (38,95 %) 309 (39,76 %) 309 (40,45 %)
Srbi 8 (1,07 %) 5 (0,64 %) 7 (0,92 %)
Jugoslaveni 5 (0,66 %) 5 (0,64 %) 1 (0,13 %)
ostali i nepoznato 6 (0,80 %) 0 (0,00 %) 3 (0,39 %)
ukupno 747 777 764

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Aladinići
godina popisa 2013.[4]
Hrvati 968 (78,44%)
Bošnjaci 263 (21,31%)
Srbi 1 (0,08%)
ostali i nepoznato 2 (0,16%)
ukupno 1.234

Kultura[uredi VE | uredi]

Od 2000. godine se na blagdan Svih svetih, patrona župe Aladinići, održava smotra folklora Dubravski susreti na kojoj sudjeluju hrvatska kulturno-umjetnička društva iz BiH i RH. Održava se kod župne crkve Svih Svetih u Aladinićima.[5]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Župa Aladinići-Dubrave Povijest župe Svih Svetih, Aladinići-Dubrave (pristupljeno 22. travnja 2017.)
  2. Župa Aladinići-Dubrave D.Pranjić: Katolička vjera je moje životno zvanje, 10. studenoga 2015. (pristupljeno 22. travnja 2017.)
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. svibnja 2019.
  5. Stolac.co - Stolački internet portal I.Raguž/Stolac.co: Foto: 16. Dubravski susreti - Dođi u Dubrave, srce Hercegovine , 1. studenoga 2016. (pristupljeno 22. travnja 2017.)