Koordinate: 43°06′38″N 17°50′09″E / 43.1106°N 17.8358°E / 43.1106; 17.8358

Prenj (Stolac, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prenj
Prenj na karti BiH
Prenj
Prenj
Prenj na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Stolac
Zemljopisne koordinate 43°06′38″N 17°50′09″E / 43.1106°N 17.8358°E / 43.1106; 17.8358
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 684
Crkva prenj.jpg
Crkva sv. Mihovila u Prenju 2013.

Prenj je naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi na Dubravskoj visoravni, jugoistočno od magistralne ceste M6, na pola puta između Čapljine i Stoca.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. - 1991.[uredi | uredi kôd]

Prenj
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Hrvati 457 (57,84%) 458 (58,34%) 479 (58,91%)
Muslimani 288 (36,45%) 279 (35,54%) 287 (35,30%)
Srbi 41 (5,18%) 39 (4,96%) 44 (5,41%)
Jugoslaveni 0 9 (1,14%) 2 (0,24%)
ostali i nepoznato 4 (0,50%) 0 1 (0,12%)
ukupno 790 785 813

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Prenj
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 417 (60,96%)
Bošnjaci 251 (36,70%)
Srbi 16 (2,34%)
ostali i nepoznato 0
ukupno 684

Župa Dubrave[uredi | uredi kôd]

Povijesna župa Trebinjsko-mrkanske biskupije osnovana je 1704. kao župa Dubrave. Njeno prvobitno područje bilo je područje nekadašnje župe Dobrane, a koje je ostalo pod turskom vlašću nakon Karlovačkog mira. Osim što je teritorijalno bila najveća, već je popisom iz 1733. župa Dubrave bila najbrojnija u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Isti status zadržala je i kroz 18. i kroz 19. stoljeće. Tako se, prema popisu obitelji i njihovih članova iz 1829., u sastavu župe nalazilo 56 naselja u kojma 280 katoličkih obitelji s 1878 članova.[3]

Prema izvješću o župi iz 1751. biskupa Sigismunda Tudišića, župa Dubrave imala je 1120 vjernika, a navodi se i popis mjesta koja pripadaju župi, i to:[4]

  • Gornje Hrasno: Čavaš, Pobrđe, Prisoje, Glumina, Previš i dio Hutova
  • Donje Hrasno: Brštanica, Cerovo, dio Dobrana, Doljani, Dubravica, Sjekose, Dašnica, Ljutosjer i Crnoglav.
  • Bjelojevići, Riđica, Kruševo, Poplat, Njivice, grad Stolac, Bitunja, Ošanići, Kremenac, Greda, Pješivac, Ljubljenica, Ljuca, Bivolje Brdo, Hotanj, Riječice, Kozice, grad Počitelj i Čeljevo.

Crkvene podjele tijekom vremena su smanjivale ovu župu osnivanjem novih na njenom području. Tako je 1761. osnovana župa Hrasno, a 1863. odcijepljen je veći dio naselja buduće župe Stolac. Župa Gabela je odcijepljena 1874., zajedno s naseljima Dračevo, Čeljevo, Doljani i Klepci, 1891. župa Blagaj, a 1899. župa Nevesinje. Župa Rotimlja odcijepljena je 1917., župa Domanovići 1969. te župa Aladinići 1977. Pod imenom Dubrave župa je postojala sve do kraja 19. stoljeća, kada joj je ime promijenjeno prema sjedištu župe - Prenju i pod tim imenom postoji i danas.[5]

Gradnja župne crkve sv. Mihovila započela je 1859., a dovršena je i blagoslovljena 1869. U prigodi proslave 160 godina od gradnje i 150 godina od blagoslova, crkva je renovirana 2018. čime joj je vraćen izvorni izgled fasade.[6][7]

Popis župnika [8][uredi | uredi kôd]

  • don Petar Radunović
  • don Jure Sentić (1687.)
  • don Savo Vukić (1704.-1729.)
  • don Pavo Jelić (1728.-1731.)
  • don Mato Ančić (1731.-1735.)
  • fra Franjo, kapucin (1735.-1737.)
  • don Petar Bukvić (1739.-1742.)
  • don Petar Bronzić (1742.-1759./1760.)
  • don Jozo Pažin (1759./1760.-1761.)
  • don Andrija Zvonić (1761.-1762.)
  • don Mato Bogojević (1762.-1777.)
  • don Ilija Raič (1777.-1786.)
  • don Andrija Maslać (1806.-1820.)
  • don Luka Raguž (1821.-1823.)
  • don Vidoje Maslać (1824.-1862.)
  • don Jozo Maslać, ž.u. (1862.-1863.)
  • don Nikola Lazarević (1863.-1867.)
  • don Stjepan Putica (1867.-1907.)
  • don Vide Putica (1907.-1942.)
  • don Ante Krešimir Buconjić (1942.-1944.)
  • ispražnjeno, skrbio don Anđelko Babić (1947.-1950.)
  • don Ivan Kordić, st. (1951.-1955.)
  • don Ilija Rezo (1955.-1980.)
  • don Đuro Kulaš (1980.-1985.)
  • don Tadija Pavlović (1985.-1988.)
  • don Srećko Čulina (1988.-1991.)
  • don Anđelko Planinić (1991.-2017.)
  • don Mile Vidić (2017.-)

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • HKUD Prenj, osnovan 2001. nasljednik je tamburaškog orkestra "Soko" koji je djelovao od 1929. do početka Drugog svjetskog rata. Snimili su nosač zvuka "Kućo stara".[9]

Sport[uredi | uredi kôd]

  • Malonogometni turnir ˝Ilija Jerinić˝, godišnji turnir koji se igra prigodom blagdana Velike Gospe

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 25. svibnja 2019.
  3. Marić, str. 301.
  4. Krešić, str. 126.-127.
  5. Marić, str. 303.
  6. Obnova župne crkve zupa-prenj.com (pristupljeno 3. listopada 2021.)
  7. Radovi u sjedištu drevne župe Prenj Nedjelja, portal Katoličkog tjednika (pristupljeno 3. listopada 2021.)
  8. Župnici župe Prenj zupa-prenj.com (pristupljeno 3. listopada 2021.)
  9. HKUD Prenj hkud-prenj.com (stranica arhivirana 15. travnja 2008.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]