Koordinate: 45°13′30″N 15°16′34″E / 45.225°N 15.276°E / 45.225; 15.276

Oštarije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Oštarije. Za Oštarije (otok)]] pogledajte otok kod Biograda.
Oštarije
Oštarije na karti Hrvatska
Oštarije
Oštarije
Oštarije na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Karlovačka županija
Općina/Grad Josipdol
Nadmorska visina 300 m
Zemljopisne koordinate 45°13′30″N 15°16′34″E / 45.225°N 15.276°E / 45.225; 15.276
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1407
 - Broj domaćinstava 482
Broj stanovnika
Oštarije (Josipdol, Karlovačka) [uredi]
2001. 1407
2011. 1444
2021. 1300
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 47302 Oštarije
Pozivni broj +385 047
Autooznaka OG
Ostarije most.jpg
Marmontov most na Mrežnici u središtu Oštarija

Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija. Smješteno je u Oštarijskom polju na visini od 318 do 320 metara i omeđeno brdima Stabarnica (372 metra), Veljun (615 metara), Krpel (511 metara) i Viničica (420 metara).

Najduži vodeni tok je Zagorska Mrežnica, 15 kilometara duga ponornica koja izvire kod Zagorja i ponire podno Krpela.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje Oštarija naseljeno je još od mlađeg kamenog doba, kasnije se na njemu od 9. do potkraj 2. st. pr. Kr. nalaze Japodi iza kojih su ostali na Vinogradišću, Krpelu, i Velikoj i Maloj Viničici ostaci utvrđenih naselja (gradina) među kojima se spominje i Metulum.

Naselje se spominje prvi puta u modruškom urbaru iz 1486. godine, a 1521. i 1531. pale ga Turci.

13. listopada 1991. JNA je nizom eksplozija razorila skladište kod Oštarija.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Oštarije su mjesto s četiri mosta, od kojih je najpoznatiji kameni Marmontov most, koji nosi ime po upravitelju tadašnje Ilirske pokrajine, Napoleonovom maršalu Marmontu, izgrađenom preko sada suhog korita rijeke Zagorska Mrežnica.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Oštarije naseljava stanovništvo koje govori oštarskim dijalektom čakavsko-ikavskog govora za razliku od obližnjeg Ogulina gdje je raširen kajkavski dijalekt, te Josipdola gdje se uglavom koristi štokavski dijalekt. Glavnina ovog stanovništva su Božičevići, Juričići, Mihaljevići, Gračanini, Cindrići, Franjkovići, Bokulići, Grdići, Neralići, Pribanići, Prebegi, Mrvoši, Rendulići i drugi. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1407 stanovnika[1] te 482 obiteljskih kućanstava.[2]

Neke od riječi i fraza koje govore izvorni oštarski čakavci su:

  • misto... mjesto, naselje
  • kulko... koliko
  • na svitu... na svijetu
  • letrika... elektrika
  • dućan... prodavaonica
  • tuliko. toliko
  • Nima se ča delat... nema se što raditi
Naselje Oštarije: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2645
2307
2213
2323
2228
2071
1960
2090
1904
1964
1860
1867
1633
1557
1407
1444
1300
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.



Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Oštarije koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.