Oštarije
Ovo je glavno značenje pojma Oštarije. Za Oštarije (otok)]] pogledajte otok kod Biograda.| Oštarije | |
|---|---|
  Oštarije Oštarije na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Karlovačka županija |
| Općina/Grad | Josipdol |
| Nadmorska visina | 300 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°13′30″N 15°16′34″E / 45.225°N 15.276°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 1407 |
| - Broj domaćinstava | 482 |
| Broj stanovnika Oštarije (Josipdol, Karlovačka) [uredi] | |
| 2001. | 1407 |
| 2011. | 1444 |
| 2021. | 1300 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 47302 Oštarije |
| Pozivni broj | +385 047 |
| Autooznaka | OG |
 | |
Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija. Smješteno je u Oštarijskom polju na visini od 318 do 320 metara i omeđeno brdima Stabarnica (372 metra), Veljun (615 metara), Krpel (511 metara) i Viničica (420 metara).
Najduži vodeni tok je Zagorska Mrežnica, 15 kilometara duga ponornica koja izvire kod Zagorja i ponire podno Krpela.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Područje Oštarija naseljeno je još od mlađeg kamenog doba, kasnije se na njemu od 9. do potkraj 2. st. pr. Kr. nalaze Japodi iza kojih su ostali na Vinogradišću, Krpelu, i Velikoj i Maloj Viničici ostaci utvrđenih naselja (gradina) među kojima se spominje i Metulum.
Naselje se spominje prvi puta u modruškom urbaru iz 1486. godine, a 1521. i 1531. pale ga Turci.
13. listopada 1991. JNA je nizom eksplozija razorila skladište kod Oštarija.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Oštarije su mjesto s četiri mosta, od kojih je najpoznatiji kameni Marmontov most, koji nosi ime po upravitelju tadašnje Ilirske pokrajine, Napoleonovom maršalu Marmontu, izgrađenom preko sada suhog korita rijeke Zagorska Mrežnica.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Oštarije naseljava stanovništvo koje govori oštarskim dijalektom čakavsko-ikavskog govora za razliku od obližnjeg Ogulina gdje je raširen kajkavski dijalekt, te Josipdola gdje se uglavom koristi štokavski dijalekt. Glavnina ovog stanovništva su Božičevići, Juričići, Mihaljevići, Gračanini, Cindrići, Franjkovići, Bokulići, Grdići, Neralići, Pribanići, Prebegi, Mrvoši, Rendulići i drugi. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1407 stanovnika[1] te 482 obiteljskih kućanstava.[2]
Neke od riječi i fraza koje govore izvorni oštarski čakavci su:
- misto... mjesto, naselje
- kulko... koliko
- na svitu... na svijetu
- letrika... elektrika
- dućan... prodavaonica
- tuliko. toliko
- Nima se ča delat... nema se što raditi
| broj stanovnika | 2645 | 2307 | 2213 | 2323 | 2228 | 2071 | 1960 | 2090 | 1904 | 1964 | 1860 | 1867 | 1633 | 1557 | 1407 | 1444 | 1300 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Oštarije, nogometni klub
Izvori[uredi | uredi kôd]
Galerija[uredi | uredi kôd]
Kolodvor u Oštarijama
DVD Oštarije
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Oštarije koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.