Josipdol

Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Josipdol. Za druga značenja pogledajte Josipdol (razdvojba).
Josipdol
Josipdol (grb).gif
Josipdol na karti Hrvatska
Josipdol
Josipdol
Josipdol na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Karlovačka
Načelnik općine Dragan Rudančić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac[1]
Površina 165,41 km2
Stanovništvo (2001.) 3.987
Broj stanovnika
Josipdol, Karlovačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Carevo Polje 172 146 162
Cerovnik 167 144 131
Istočni Trojvrh 40 22 18
Josipdol 993 879 1015
Modruš 197 169 125
Munjava 198 237 49
Munjava Modruška 63 63 58
Oštarije 1407 1444 1300
Sabljaki Modruški 57 50 32
Salopeki Modruški 86 69 49
Skradnik 377 402 374
Trojvrh 40 32 15
Vajin Vrh 46 22 17
Vojnovac 144 94 74

Ukupno
[uredi]
3987 3773 3419
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 47303 Josipdol

Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like. Administrativno spada u Karlovačku županiju.

Smještaj općine Josipdol unutar Karlovačke županije

Struktura[uredi | uredi kôd]

Struktura mjesta tipična je za lički kraj. Glavna ulica nastala je u neposrednoj blizini matične Crkve. U centru mjesta, stare kuće i zgrade zidane su nisko i skromno, ne previše rašireno, a one najstarije izgrađene su od kamena, no nažalost danas gotovo da ih više i nema. U novije vrijeme, širenjem mjesta, nicale su nove ulice i mjesto je raslo u širinu, te je kao većina mjesta ovoga kraja danas razbacano te je izgubilo originalni izgled. Josipdol se danas sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka ulica prema Karlovcu, Ogulinska ulica prema Ogulinu, te Senjska ulica prema Senju, te nekoliko naselja koja podsjećaju na svojevrsne male "kvartove". Neki od njih su: Siča, Klanac, Rasadnik, Treskavac, Turkalji, Munjava, Vjetrenice, Lager.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Josipdol se nalazi u sjevernoj Lici, u južnom dijelu Karlovačke županije, gotovo u samom centru Hrvatske. Od glavnog grada Zagreba udaljen je 100 km, središta županije Karlovca 50 km, središta mikroregije Ogulina 15 km. Tu su još i Rijeka na 110 km udaljenosti, Plitvička Jezera na 60 km, a prvi izlaz na more, grad Senj udaljen je svega 65km. Kroz Josipdol prolazi jedna od triju povijesnih cesta koje spajaju Karlovac s hrvatskim primorjem, Jozefina, koja završava u Senju. Iako Josipdol administrativno spada pod Karlovačku županiju, kojoj je priključen radi blizine i gravitiranja gradu Ogulinu, mještani i mnogi stanovnici okolnih mjesta i sela ga smatraju najsjevernijim ličkim gradićem.

U novije vrijeme Josipdol se spojio s obližnjom Munjavom u kojoj je podignut novi hotel 'Josipdol' i nova pošta, dok je stara pošta u blizini željezničke postaje u Josipdolu srušena. U okolini dominiraju Treskavac i Veljun, a na manjem, ribolovno uzgojnom potoku Munjavi, koji ga dijeli od Carevog Polja, Josipdol je imao dva mlina u kojima je mlinar svoje uslugu naplačivao u dijelu brašna (ujam). Stanovništvo živi od poljoprivrede i stočarstva. Cestom i prugom spojen je dalje prema sjeveru i jugu zemlje.


Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

U općini Josipdol prema popisu stanovništva 2011. živi oko 4 000 stanovnika, od toga 90,22% Hrvata, 8,64% Srba, te oko 1,5% pripadnika ostalih nacionalnosti. Hrvatskim jezikom kao materinjim jezikom se koristi 99,02% stanovništva, a katoličkim vjernicima se izjašnjava 88,92% stanovništva, te 8,59% pravoslavnim vjernicima.

- Josipdol je sa svojih 3.987 stanovnika peta općina po broju stanovništva na području Like, odmah nakon Gospića (12.745), Otočca (9.778), Gračaca (4.690) te Korenice (4.373).

Općina Josipdol: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
8035
7906
7826
8454
8267
7853
7461
7682
6985
7117
6631
5823
5172
4850
3987
3773
3419
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Ogulin. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Josipdol: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
554
546
694
691
669
614
719
762
675
832
858
881
993
1116
993
879
1015
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Josipdol (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2021. - 1015
  • 2011. – 879
  • 2001. – 993 (Hrvati - 808, Srbi - 152, ostali - 33)
  • 1991. – 1.116 (Hrvati - 775, Srbi - 261, Jugoslaveni - 26, ostali - 54)
  • 1981. – 993 (Hrvati - 632, Srbi - 227, Jugoslaveni - 119, ostali - 15)
  • 1971. – 881 (Hrvati - 539, Srbi - 283, Jugoslaveni - 33, ostali - 26)[2]
Josipdol, Munjava, siječanj 2007.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Sjedište Općine nalazi se u Josipdolu, na adresi Ogulinska ulica br. 12.

Općini Josipdol pripadaju naselja Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac. Do novog ustrojstva lokalne uprave ovo područje je pripadalo općini Ogulin.

Rječica Munjava kod Josipdola, u zaleđu je brdo Treskavac. Na Munjavi su nekada za potrebe stanovništva radila dva mlina.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stari vijek[uredi | uredi kôd]

Na području josipdolskog kraja, u mjestima Čakovac, Skradnik i Carevo Polje pronađeni su tragovi civilizacije još 6000. – 3500. pr.Kr. Također su nađeni ostaci kulture Japoda iz bakrenog doba od 3500. – 2200. pr.Kr., te ostaci rimske kulture.

Srednji vijek[uredi | uredi kôd]

Pet kilometara od Josipdola nalazi se Modruš, nekad važan srednjovjekovni grad i sjedište biskupije. Godine 1193. ugarsko-hrvatski kralj Bela III. (Bela II. prema hrvatskom redoslijedu) daruje Modruš s cijelom pripadajućom županijom Bartolu II. Frankopanu za njegove zasluge u trajno nasljedstvo. Godine 1209. tu darovnicu potvrđuje kralj Andrija II., a 1251. i njegov sin Bela IV. (III.). Vrijeme 14. i 15. stoljeća donijelo je vrhunac slave i moći Frankopanima i Modrušu. Iz 15. stoljeća datira Modruški urbar, pisan glagoljicom. Česti turski napadi, prodori i ratovanja slabe moć Frankopana. Grad Modruš te neosvojiva utvrda Tržan na strmom brdu iznad grada gube svoju veličinu i sjaj, a zbog svojeg položaja ostaje na tom mjestu tek granična stražarnica kao garancija sigurnosti pozadinskih zemalja. Minula su stoljeća, a jedan od velikih srednjovjekovnjih gradova prepušten je zubu vremena i zaboravu.

Godine 1756. do 1779. građena je cesta od Karlovca do Senja nazvana po tadašnjem caru i prijestolnasljedniku jozefinska cesta (Jozefina). U Tounju je 1775. godine izgrađen je dvokatni kameni most preko rijeke Tounjčice s tri otvora dug 45 m, visine 13 m i širine 9 m.

Novije vrijeme[uredi | uredi kôd]

U 20. stoljeću počinje ozbiljniji razvoj Josipdola. 1902. osniva se Društvo djevojaka "Ljubica Šojat". 1906. osnovan je današnji DVD Josipdol. Već 1918. godine u Josipdolu djeluju dvije pilane, a jedna od tih bila je okosnica razvoja Josipdola sve do 1941.godine. 1935. osnovan je Josipdolski Športski Klub.

1. veljače 1977. godine otvorena je nova (sadašnja) zgrada sa sportskom dvoranom, a 1978. god. Josipdolska OŠ postaje matična osmogodišnja škola.

"Zlatnim godinama" Josipdola smatra se razdoblje od 1975. do 1985. kada je izgrađena škola, hotel, benzinska postaja, zgrada sadašnje općine, dječji vrtić itd.

1991. godine dolazi ratno vrijeme. Prvi velikosrpski napad na Josipdol bio je izveden 22. srpnja iz smjera Plaškog. JNA ga je gađala iz Radojčić Brda, a četnici su napali Josipdol iz smjera Plaškog i Treskavca. Snage MUP-a RH spriječile su i potisnule napad.[3] Josipdol je bio prva ratna bojišnica. Crta razgraničenja u Josipdolu bila je na Vjetrenicama na raskrižju za Plaški, odnosno za Modruš. Srpske paravojne snage otimale su automobile koji su dolazili.

Centar Josipdola uspješno je obranjen uz pomoć MUP-a i josipdolskih dobrovoljaca Domovinskog rata. Obrana Josipdola bila je strateški vrlo važna, jer padom Josipdola u neprijateljske ruke, susjedni grad Ogulin bi se našao na izravnom putu neprijatelja, te bi bilo gotovo nemoguće organizirati njegovu obranu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo je u Josipdolu skoro zanemarivo. Uz opskrbu drvom, tvornica nema. Ne radi ni nekadašnji DIP ni TUP ni OPZ Josipdol, koji su nekada zapošljavali veliki udio cjelokupnog stanovništva Josipdola, nezaposleno je veliki broj radnosposobnog stanovništva, a oni koji su zaposleni rade uglavnom u ostalim centrima karlovačke i ličko-senjske županije.


Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Spomenik (Trg) poginulih branitelja josipdolskog kraja u Domovinskom ratu
  • Spomenik žrtvama 2.svjetskog rata
  • Katolička Crkva Sv. Josipa, u klasicističkom stilu izgrađena je 1785.
  • Kapelica Sv. Katarine na brdu Viničica
  • Pravoslavna Crkva Sv. Arkanđela Mihajla i Gavrila
  • Stari grad Modruš (Tržan-grad)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Josipdolu danas djeluje matična Osnovna Škola "Josipdol", na adresi Karlovačka ulica br. 17, s područnim osmorazrednim odjelima u Oštarijama i Tounju te područni četverorazredni odjeli u Skradniku, Vojnovcu, Modrušu.

Škola slavi Dane škole 19. ožujka na blagdan Sv. Josipa, zaštitnika mjesta.

Geslo škole: "Život je radost ako je ispunjen ljubavlju i znanjem".

Za one najmlađe, u mjestu djeluje i dječji vrtić "Josipdol", odmah do osnovne škole, koji brine za najmlađe mještane još od 1984. godine, izuzev u vrijeme ratnih zbivanja, kada su aktivnosti prekinute, da bi se obnovile 1. rujna 2000. godine i ponovo otvorilo svoja vrata najmlađim žiteljima mjesta.

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Josipdolu se od 2007. održava festival duhovne glazbe Tonkafest.

  • KUD "Gradina" Modruš.
  • Udruga za zaštitu okoliša "Opstanak" Josipdol
  • Križarsko društvo "Dragutin Fifka" Josipdol
  • Lovačko društvo "Vepar" Josipdol
  • Društvo "Naša Djeca" Josipdol

Šport[uredi | uredi kôd]

  • NK Josipdol
  • NK Oštarije
  • Biciklistički klub "Kotač"
  • Teniski Klub Josipdol

- Nogometni klub Josipdol, svake godine neprekidno od 1995-te, origanizira malonogometni turnir "Oluja 95", koji se održava na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, kombinirano na školskom igralištu, igralištu hotela Josipdol, ili stadionu NK Josipdol.

- Odljevom mlađeg stanovništa u veće gradove u domovini ili inozemstvu, ugasili su se još poneki od prosperitetnih sportskih klubova u Josipdolu poput Taekwondo kluba "Jaguar", Malonogometnog kluba "Siča" i drugi.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • U neposrednoj blizini Josipdola nalazi se je drevni grad Metulum - prijestolnica japodske civilizacije.
  • Iako je Josipdol s gotovo svih strana okružen čakavskim, i u nešto manjem omjeru kajkavskim dijalektom, stanovništvo ovog mjesta u velikom broju njeguje štokavski dijalekt, te samim time čini iznimku u ogulinskom kraju.
  • Josipdol je prvi željeznički kolodvor na Ličkoj pruzi gledano od smjera sjevera prema jugu, odnosno od smjera Zagreba u smjeru Splita.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Josipdol: informacije
  2. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  3. Milan Maleš: Kronologija zbivanja na karlovačko-kordunskom bojištu u Domovinskom ratu godine 1990.-1996.Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016., Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu. Pristupljeno 9. rujna 2016., str. 133
    Novak.jpg  
    Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
    Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
    Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Josipdol koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.