Prijeđi na sadržaj

Biograd na Moru

Koordinate: 43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Biograd)
»Biograd« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Biograd (razdvojba).
Biograd na Moru

Grb grada Biograda na Moru

Zastava grada Biograda na Moru
Pogled na Biograd s mora
Država Hrvatska
Županija Zadarska

GradonačelnikIvan Knez
Naselja1 gradsko naselje

Površina37,2 km2[1]
Površina središta37,2 km2
Koordinate43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45

Stanovništvo (2021.)
Ukupno5601 [2]
– gustoća151 st./km2
Urbano5601
– gustoća151 st./km2

Svetac zaštitnikSveta Stošija (Anastazija)

Odredišna pošta23210 Biograd na Moru [3]
Pozivni broj+385 (0)23
AutooznakaZD
Stranicabiogradnamoru.hr

Zemljovid

Biograd na Moru na zemljovidu Hrvatske
Biograd na Moru
Biograd na Moru

Biograd na Moru na zemljovidu Hrvatske

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman.

Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra (→Križarska opsada Zadra), te se naziva i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići.

Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-ih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija.

Tijekom srpske agresije grad je pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom jer su ga pobunjeni Srbi pokušavali zauzeti. 14. lipnja 1993. napali su grad raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem. Tzv. „zvončići“ na plaži Soline ubili su 5 osoba: Lidiju Vrankulj (prognanicu iz Polače), Danijelu Vidaković te Marijana Pulića, Jozu Tomića i Karla Paića, koji su bili pripadnici Specijalnih postrojbi Glavnog stožera HV-a. Još 7 osoba teško je ranjeno.[4] Za ovaj ratni zločin do danas nitko nije odgovarao. Novi teški topnički napad dogodio se 30. lipnja.

Grad je osvojio srebrnu medalju i prestižnu nagradu Srebrni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman, ali također je i mikroregionalno središte okolnih mjesta i općina.

Biograd Boat Show međunarodni je nautički sajam koji se održava u listopadu u Marini Kornati u Biogradu na Moru. Osnovan je 1999. godine te predstavlja najveći nautički sajam u Hrvatskoj i Srednjoj Europi. Sajam je član Međunarodne udruge organizatora nautičkih sajmova (IFBSO), koja okuplja 36 svjetskih nautičkih sajmova.

Biograd na moru, Riva

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2021. broj stanovnika iznosi 5.598

Popis 1991.

[uredi | uredi kôd]
Grad/naselje Biograd na Moru: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
649
693
675
796
1044
1137
1181
1495
1806
2115
2418
3486
4560
5315
5259
5569
5601
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Biograd na Moru. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.

Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između mjesnih odbora (četiri mjesna odbora), Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Biograd na Moru
  • Srednja škola Biograd na Moru
  • Visoka škola "Baltazar Adam Krčelić", studij Poslovanje i upravljanje, Odjel poslovne ekonomije i financija s turističkim modulom

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Kulturne udruge:

  • Gradska glazba
  • KUD „Sv. Ivan Krstitelj”
  • Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
  • Dječji forum društva „Naša djeca”
  • Muška klapa Biograd
  • KUD „Kralj Tomislav”

Šport

[uredi | uredi kôd]
Pogled iz Biograda na Moru na susjedne otoke
Biograd na Moru

Šporske udruge:

  • Vaterpolo plivački klub „Biograd”
  • Hrvatski nogometni klub „Primorac”
  • Lovačka udruga „Jarebica”
  • Rukometni klub „Biograd”
  • Atletski sportski klub „Maraton”
  • Atletski klub „Soline”
  • Karate klub „B”
  • Teniski klub „Biograd”
  • Teniski klub „As”
  • Jedriličarski klub „Biograd”
    • održavaju se brojne regate s dugom tradicijom: Biogradska regata (1988.), Božićna regata krstaša (Biograd–Zadar), Karnevalska regata (2001.), Regata Sv. Nikola (2000.), Regata Sv. Stošije i regata gradova prijatelja (2000.), Zagrebačka - Biograd proljetna regata (1983.). Najveća privatna međunarodna regata na Mediteranu Engineering Challenge Cup održala se 2005. i 2010.[6]
  • Ronilački klub „Albamaris”
  • Športsko-ribolovna udruga „Podlanica”
  • Plivački klub „Dupin”
  • Košarkaški klub „Biograd”
  • Odbojkaški klub „Biograd”
  • Klub odbojke na pijesku „Soline”
  • Jet ski klub „Maestral”
  • Moto klub Duhovi
  • Malonogometni klub „Gauni”
  • Boćarski klub „Adriabulin”

Gradovi pobratimi i partnerski gradovi

[uredi | uredi kôd]

Povelje o bratimljenju

[uredi | uredi kôd]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]
  • Kod Biograda na Moru održava se jedriličarska regata krstaša pod nazivom Regata Sv. Valentina poznata i kao "Regata Kanalom ljubavi" jer se održava u kanalu koji objedinjuje ("sve što ljubav sačinjava") "otok Ljubavi/otok Sastajanja - Sv. Katarina, otok Suza - Planac, otok Srce - Galešnjak, otok Vrtiguza - Čavatul"[7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. DA SE NE ZABORAVI: Na današnji dan 1993. godine Srbi pobili hrvatske civile na plaži Soline u Biogradu na MoruArhivirana inačica izvorne stranice od 17. lipnja 2015. (Wayback Machine), braniteljski-portal.hr, preuzeto 15. lipnja 2015.
  5. Vežić, Pavuša. 2009. Katedrala (Sv. Anastazije) u Biogradu. Diadora : glasilo Arheološkog muzeja u Zadru. 23: 193–206
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2019. Pristupljeno 1. svibnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2019. Pristupljeno 1. svibnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Biograd na Moru